DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1928 str. 34 <-- 34 --> PDF |
nima a taj se nikako ne može mimoilaziti. Samo mjerilom toga posvetnoga cilja a na osnovu principa potrajnosti i tačnom stručnom konstrukcijom pojma nepotrošne glavnice i prihoda uopće može se utvrditi i omjeriti stvarno postojanje ili nepostojanje ..potrošnih i potrošnih glavnica i vanrednih prihoda. Na kraju dodirnut ćemo još jedno šumarsko-politički važno pitanje — pitanje uvećavanja posjeda nekoga javno-pravnoga lica kupovanjem novih šuma. Naše je uvjerenje, da u slučaju kupa novih šuma po nekom javno-pravnom licu zakonska ograničenja, koja se nameću sopstveniku u pogledu toga novoga objekta, zavise o tome, kakova je priroda kapitala, iz kojega je nabavljena ta nova šuma. Ako je ona kupljena za novac koji potječe iz vanrednoga prihoda ili čak osnovne i nepotrošne glavnice sa staroga objekta, onda za tu šumu moraju vrijediti ista ograničenja kao i za sam stari objekt. Naprotiv, ako je neki novi objekat nabavljen kapitalom, koji potječe iz redovnog prihoda, prištednje na redovnom prihodu, predhvata na redovnom prihodu, koji će sigurno biti »zacijeljen«, ili čak doprinosima samih članova nekoga pravnoga lica, onda za taj novi objekat ne mogu da vrijede ograničenja, koja su zakonskim propisima o Imovnim Općinama bila propisana za nepotrošnu glavnicu starog objekta. Ovako bi načelno i teorijski izgledalo ovo pitanje, posmatrano sa šumarsko-političke i pravne strane. Posve je razumljivo da to gledište može biti modifikovano ograničenjima općeg Zakona o Šumama u onom slučaju, ako on ne povlači granice između starih i novih objekata i pri tom ne vodi računa o podrijetlu glavnica, kojima su novi objekti nabavljeni. Dakle se nikako ne može generalisati i načelno reći i tvrditi, kako to čini autor govoreći da »sve šume novokupljene imaju karakter potrošne glavnice, da se s njima kao s potrošnim doprinosima može gospodariti slobodno po načelima produkcijone potrajnosti«. To bi kod šuma javno-pravnih lica bilo moguće samo u onim izuzetnim slučajevima, gdje su šume nabavljene na teret redovnih prihoda ili pomoću zasebnih prinosa članova javno-pravnoga lica. Ali to nikako ne može da bude u onim slučajevima, gdje su uopće objekti kupljeni na teret osnovne i nepotrošne glavnice, dakle i izvanrednog prihoda. Mi smo smatrali potrebnim da donesemo ovo objašnjenje, posmatrajući čitavu stvar sa strogo načelne i teorijske strane a ne upuštajući se u konkretne slučajeve. Ugrenović Zakon o Šumama. Ljubljanska podružnica Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja iznijela je ove prigovore protiv najnovijeg zakonskog projekta. V splošnem opozarja Podružnica, da osnutek ni v skladu z zakonom o obči in o samoupravi, dalje ni v skladu z zakonom o upravnih sodiščih in državnem svetu. Izpremeniti bo treba sledeče člene: Čl. 8. — lov ne spada v zakon o šumama. Čl. 9. — enako. Cl. 10. — ali je Generalna direkcija šuma II. instancija? Zakaj so oblastva obče uprave zapostavljena direkcijam državnih šuma? Čl. 13. — je samoposebi umevna stvar. Čemu je potrebno odobrenje ministraJ Čl. 14. — gre predaleč. Čl. 16. — 25% je veliko! Čl. 22. — ne glede na površino? Čl. 23. — brez zahteve delodajalca zakletva? čl. 28. — kam naj gre sreski šumski referent, če ima veliko službenih let — ali bo na večne čaše v 6. grupi? Čl. 30. — katera škola? Čl. 39. — administrativni postopek je z drugitni uredbami veliko temeljiteje po dan. Besedilo člena ne odgovarja! 96 |