DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1928 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Uprava kao projekat većine, istrajem do kraja u borbi za načela, koja sam i dosada branio, No nisam mogao da prihvatim, za me častan poziv, da budem lično izvjestilac na samome zboru. Tko poznaje moje zdravlje i moj rad u Udruženju zna vrlo dobro, da ja već čitav niz godina otklanjam sve one funkcije i časti u Udruženju, koje su vezane o fizički napor putovanja. Kako je poznato, ja sam posljednji put uzimao učešća na zboru u Ljubljani godine 1923. No i onda sam, radi oboljenja, morao da ostavim zbor i da se vratim u Zagreb. Na zborovima u Sarajevu (1924.), Dubrovniku (1925.), Zagrebu (1926.), i Beogradu (1927.), uopće nisam uzimao učešća, osim što sam o proslavi 50-godišnjice Udruženja prisustvovao samo otvaranju zbora u Zagrebu. Ovo sam dužan naglasiti, da se ne bi i ovaj put našlo ljudi, koji bi iz ovih činjenica povlačili posve proizvoljne i tendencijozne zaključke. Povodom toga što ne ću moći da sam lično branim projekat Udruženja i prigovore, koji su izneseni protiv najnovijeg ministarskog projekta, zamolio sam druga gosp. ing. dr. Žarka Miletića, inspektora Ministarstva Šuma i Rudnika, da on u ime moje preuzme funkcije izvjestioca. Ovo sam učinio iz razloga, što je gosp. ing. dr. Žarko Miletić najistrajnije zajedno samnom branio prvotni projekat našeg Udruženja, pa i onda, kad su odnosne ankete kod Ministarstva Šuma i Rudnika trajale i po nekoliko sedmica. Da bi omogućio i široj šumarskoj javnosti da se za vremena upozna sa sadržinom moga referata odnosno mišljenja, iznosim ga evo u Šum. Listu. Prirodno je da pretpostavljam, da je čitalac proučio moje dosadanje radove o Zakonu o Šumama, koji su izlazili u Šumarskom Listu u posljednjih 5 godina, a naročito publikacije iz godine 1923.1 2: U ovom referatu ograničit ću se samo na najvažnije. Jedno iz razloga, što beogradski zbor, koji ima tako obilni dnevni red a vrlo malo vremena, ne će nikako moći da uđe u onaj detalj, kako je to moguće na sjednicama i anketama, koje traju ne samo dane i sedmice već i mjesece. Drugo iz razloga, što je sav detalj, u kojem su izneseni prigovori i gledišta Udruženja, razrađen u pomenutim publikacijama, pa bi posve suvišno bilo ponavljati sav taj detalj. No radi preglednosti ja ću ovo svoje mišljenje razraditi u dvije zasebne grupe kao opće i kao specijalne primjedbe. Na kraju svojih izvoda povući ću iz tih primjedaba zaključke načelne prirode odnosno iz njih izgraditi predlog: kakovo gledište treba da zauzme naše Udruženje prema najnovijem projektu Zakona o Šumama. OPĆE PRIMJEDBE Zakon nema obrazloženja (motiva). Ovo je najveći njegov nedostatak. Izrađivači´ kao da su pregledali fundamentalnu važnost obrazloženja, iako je i publikacijama i na anketama svagda naglašavana ta važnost. Dok je za provođenje nekoga Zakona, koji je već stao na snagu, odlučan u prvom redu njegov tekst, dotle je za raspravljanje nekoga Zakona, koji se nalazi tek u stadiju stvaranja, daleko važnije obrazloženje nego sam tekst. Zakon sam kao takav nije krajni cilj. On je samo 1 .........: „..... o ......" (.....). ....... 1923. s Ugrenović: »Šumarsko-politička Osnovica Zakona o Šumama« (Motivi). Ljubljana 1923. 66 |