DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1928 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Uprava kao projekat većine, istrajem do kraja u borbi za načela, koja
sam i dosada branio, No nisam mogao da prihvatim, za me častan poziv,
da budem lično izvjestilac na samome zboru. Tko poznaje moje zdravlje
i moj rad u Udruženju zna vrlo dobro, da ja već čitav niz godina otklanjam
sve one funkcije i časti u Udruženju, koje su vezane o fizički napor
putovanja. Kako je poznato, ja sam posljednji put uzimao učešća na zboru
u Ljubljani godine 1923. No i onda sam, radi oboljenja, morao da ostavim
zbor i da se vratim u Zagreb. Na zborovima u Sarajevu (1924.), Dubrovniku
(1925.), Zagrebu (1926.), i Beogradu (1927.), uopće nisam uzimao
učešća, osim što sam o proslavi 50-godišnjice Udruženja prisustvovao
samo otvaranju zbora u Zagrebu. Ovo sam dužan naglasiti, da se ne bi
i ovaj put našlo ljudi, koji bi iz ovih činjenica povlačili posve proizvoljne
i tendencijozne zaključke.


Povodom toga što ne ću moći da sam lično branim projekat Udruženja
i prigovore, koji su izneseni protiv najnovijeg ministarskog projekta,
zamolio sam druga gosp. ing. dr. Žarka Miletića, inspektora Ministarstva
Šuma i Rudnika, da on u ime moje preuzme funkcije izvjestioca.
Ovo sam učinio iz razloga, što je gosp. ing. dr. Žarko Miletić najistrajnije
zajedno samnom branio prvotni projekat našeg Udruženja, pa i onda, kad
su odnosne ankete kod Ministarstva Šuma i Rudnika trajale i po nekoliko
sedmica.


Da bi omogućio i široj šumarskoj javnosti da se za vremena upozna
sa sadržinom moga referata odnosno mišljenja, iznosim ga evo u Šum.
Listu. Prirodno je da pretpostavljam, da je čitalac proučio moje dosadanje
radove o Zakonu o Šumama, koji su izlazili u Šumarskom Listu u
posljednjih 5 godina, a naročito publikacije iz godine 1923.1 2:


U ovom referatu ograničit ću se samo na najvažnije. Jedno iz
razloga, što beogradski zbor, koji ima tako obilni dnevni red a vrlo malo
vremena, ne će nikako moći da uđe u onaj detalj, kako je to moguće na
sjednicama i anketama, koje traju ne samo dane i sedmice već i mjesece.
Drugo iz razloga, što je sav detalj, u kojem su izneseni prigovori i gledišta
Udruženja, razrađen u pomenutim publikacijama, pa bi posve suvišno
bilo ponavljati sav taj detalj. No radi preglednosti ja ću ovo svoje
mišljenje razraditi u dvije zasebne grupe kao opće i kao specijalne primjedbe.
Na kraju svojih izvoda povući ću iz tih primjedaba zaključke
načelne prirode odnosno iz njih izgraditi predlog: kakovo gledište treba
da zauzme naše Udruženje prema najnovijem projektu Zakona o Šumama.


OPĆE PRIMJEDBE


Zakon nema obrazloženja (motiva). Ovo je najveći njegov nedostatak.
Izrađivači´ kao da su pregledali fundamentalnu važnost obrazloženja,
iako je i publikacijama i na anketama svagda naglašavana ta
važnost. Dok je za provođenje nekoga Zakona, koji je već stao na snagu,
odlučan u prvom redu njegov tekst, dotle je za raspravljanje nekoga
Zakona, koji se nalazi tek u stadiju stvaranja, daleko važnije obrazloženje
nego sam tekst. Zakon sam kao takav nije krajni cilj. On je samo


1 .........: „..... o ......" (.....). ....... 1923.


s


Ugrenović: »Šumarsko-politička Osnovica Zakona o Šumama« (Motivi).
Ljubljana 1923.


66