DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1928 str. 5 <-- 5 --> PDF |
sredstvo, samo instrumenat, kojim se misli doseći neki cilj. Zakon o Šumama samo je instrumenat šumarske politike. Poznavanje instrumenata još nikako ne mora da znači poznavanje cilja. Zakon ne smije da bude prosta i mrtva brojanica ili šareni mozaik zakonskih članova. On treba da je sistematski izgrađeni te šumarsko-političkim, nacionalnoekonomskim i pravnim načelima duboko oduhovljeni organizam, koji je tačno podešen cilju, za kojim ide zakonodavac. Nestašica obrazloženja povlači za sobom čitav niz defekata. Prije svega iz gologa teksta nije moguće prosuditi, kojima se načelima rukovodio izrađivač najnovijega projekta Zakona o Šumama, da bi dosegao izvjesni šumarsko-politički ili nacionalno-ekonomski cilj. A ne vidi se ni koji su to sve ciljevi. Ovaj defekat ima još zasebnu važnost za najnoviji ministarski projekat. Istorijska je činjenica, da je naše Udruženje, rukovođeno interesom otadžbine, jednoć već porušilo jedan ministarski projekat i izgradilo novi svoj projekat, kojega je Ministarstvo Šuma i Rudnika uzelo za osnovicu svoga rada. No prebačeno je težište rada na obrazloženje a ne tekst. U tom obrazloženju opširno su objašnjene sve neispravnosti i svi nedostaci prvog ministarskog projekta. Najnoviji projekat Ministarstva Šuma i Rudnika trebao je obrazloženje iz dva naročita razloga. Jedno, da se oslabe ili obezkrijepe svojevremeni argumenti Udruženja, a drugo, da se opravdaju i odbrane argumenti Ministarstva. Zakon o Šumama obuhvata suviše heterogenu i komplikovanu materiju, da bi se moglo napuštati obrazloženje a iznositi tu materiju u formi suštoga zakonskoga teksta. Bez obrazloženja težak je studij nekoga Zakona i samim stručnjacima a kamo ne će biti Narodnoj Skupštini, čiji su poslanici u pitanjima šumarstva laici. Naposljetku, obrazloženje jest od neosporno velike važnosti za provodjenje zakona. Baš se njega hvata praksa, kadgod nedostaje mrtvo slovo zakona i kadgod treba utvrditi, koje su intencije rukovodile zakonodavca kod stvaranja samoga zakona. Grupisanje materije provedeno je u glavnome prema projektu Udruženja. No učinjene su ipak dvije promjene. Prije svega šumarskopolicijska naređenja, pod imenom »šumsko-zaštitne odredbe«, zamijenila su svoj položaj sa propisima o šumskoj upravi. Drugo, umjesto samih prelaznih naređenja nalazimo u posljednjem dijelu najnovijeg ministarskog projekta još i završne odredbe. Permutacijom šumarsko-policijskih i šumarsko-administrativnih naređenja poremećen je prvotni logički i sistematski slijed grupa. Iz zakonskog teksta nije moguće da se razbere, zašto je to učinjeno. No neopravdanost ovoga permutiranja posve je očita. Ne samo sa gledišta nauke (veća važnost tla nego sastojine po šumarsku privredu) već i sa čisto praktičnog zakonskog gledišta (veća važnost policijskih ograničenja, koja vrijede za sve kategorije sopstvenika) ovo je permutiranje posve neumjesno. Donositi propise o organizaciji šumarske službe prije nego li je izložena priroda i´ obim onih radova, s kojima se ima da se bavi ta služba, bilo bi od prilike onako, kao kad bi se u tehničkom opisu neke mašine najprije prikazivalo funkcionisanje neke mašine, a onda tek opisivale njene česti i rad tih česti — umjesto obrnuto1. Ova nezgrapnost naročito iskače, kad se uoči, da administrativni postupak (čl. 39. do 48.) govori o formalnostima samoga postupanja vlasti a da čitaocu nije jasno, o čemu se zapravo govori. Da je ostao nedirnut prvotni raspored ma67 |