DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1928 str. 5     <-- 5 -->        PDF

sredstvo, samo instrumenat, kojim se misli doseći neki cilj. Zakon o
Šumama samo je instrumenat šumarske politike. Poznavanje instrumenata
još nikako ne mora da znači poznavanje cilja. Zakon ne smije da
bude prosta i mrtva brojanica ili šareni mozaik zakonskih članova. On
treba da je sistematski izgrađeni te šumarsko-političkim, nacionalnoekonomskim
i pravnim načelima duboko oduhovljeni organizam, koji je
tačno podešen cilju, za kojim ide zakonodavac.


Nestašica obrazloženja povlači za sobom čitav niz defekata. Prije
svega iz gologa teksta nije moguće prosuditi, kojima se načelima rukovodio
izrađivač najnovijega projekta Zakona o Šumama, da bi dosegao
izvjesni šumarsko-politički ili nacionalno-ekonomski cilj. A ne vidi se ni
koji su to sve ciljevi. Ovaj defekat ima još zasebnu važnost za najnoviji
ministarski projekat. Istorijska je činjenica, da je naše Udruženje, rukovođeno
interesom otadžbine, jednoć već porušilo jedan ministarski projekat
i izgradilo novi svoj projekat, kojega je Ministarstvo Šuma i Rudnika
uzelo za osnovicu svoga rada. No prebačeno je težište rada na obrazloženje
a ne tekst. U tom obrazloženju opširno su objašnjene sve neispravnosti
i svi nedostaci prvog ministarskog projekta. Najnoviji projekat
Ministarstva Šuma i Rudnika trebao je obrazloženje iz dva naročita
razloga. Jedno, da se oslabe ili obezkrijepe svojevremeni argumenti
Udruženja, a drugo, da se opravdaju i odbrane argumenti Ministarstva.


Zakon o Šumama obuhvata suviše heterogenu i komplikovanu materiju,
da bi se moglo napuštati obrazloženje a iznositi tu materiju u formi
suštoga zakonskoga teksta. Bez obrazloženja težak je studij nekoga
Zakona i samim stručnjacima a kamo ne će biti Narodnoj Skupštini, čiji
su poslanici u pitanjima šumarstva laici. Naposljetku, obrazloženje jest
od neosporno velike važnosti za provodjenje zakona. Baš se njega hvata
praksa, kadgod nedostaje mrtvo slovo zakona i kadgod treba utvrditi,
koje su intencije rukovodile zakonodavca kod stvaranja samoga zakona.


Grupisanje materije provedeno je u glavnome prema projektu
Udruženja. No učinjene su ipak dvije promjene. Prije svega šumarskopolicijska
naređenja, pod imenom »šumsko-zaštitne odredbe«, zamijenila
su svoj položaj sa propisima o šumskoj upravi. Drugo, umjesto samih
prelaznih naređenja nalazimo u posljednjem dijelu najnovijeg ministarskog
projekta još i završne odredbe.


Permutacijom šumarsko-policijskih i šumarsko-administrativnih
naređenja poremećen je prvotni logički i sistematski slijed grupa. Iz
zakonskog teksta nije moguće da se razbere, zašto je to učinjeno. No
neopravdanost ovoga permutiranja posve je očita. Ne samo sa gledišta
nauke (veća važnost tla nego sastojine po šumarsku privredu) već i sa
čisto praktičnog zakonskog gledišta (veća važnost policijskih ograničenja,
koja vrijede za sve kategorije sopstvenika) ovo je permutiranje
posve neumjesno. Donositi propise o organizaciji šumarske službe prije
nego li je izložena priroda i´ obim onih radova, s kojima se ima da se bavi
ta služba, bilo bi od prilike onako, kao kad bi se u tehničkom opisu neke
mašine najprije prikazivalo funkcionisanje neke mašine, a onda tek opisivale
njene česti i rad tih česti — umjesto obrnuto1. Ova nezgrapnost
naročito iskače, kad se uoči, da administrativni postupak (čl. 39. do 48.)
govori o formalnostima samoga postupanja vlasti a da čitaocu nije jasno,


o čemu se zapravo govori. Da je ostao nedirnut prvotni raspored ma67