DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Ing. ANDRE PERUŠIČ


BRODSKA IMOVNA OPĆINA


Građa za historiju Brodske Imovne Općine


K
K
rajiške su Imovne Općine privatne autonomne seljačke institucije
ili bolje reći šumske — seljačke korporacije sui generis.
Brodska je Imovna Općina najveća i najvrijednija između
naših deset Imovnih Općina ne samo zbog vrijednosti tla, na
kojem uspijeva veći dio šuma u ravnici i blagom prigorju, vrijednosti
glavnih i sporednih šumskih produkata, već i po tom, što se njezini članovi
broje među najbogatije u državi, jer nastavaju jedan od najplodnijih
krajeva. U želji, da uz pomoć drugova, napišem njezinu monografiju,
pročitao sam zapisnike odborskih sjednica zastupstva Brodske Imovne
Općine od početka do kraja juna 1924. g. o 50 godišnjici njezina opstanka.
Kako sam iz Vinkovaca premješten, nisam mogao svoj naum da ostvarim
i cio prikupljeni materijal sistematski sredim, već ga iznašam pred poštovane
čitaoce onakav, kakav je. Možda će se u budućnor.ti ipak netko
moći da s njim posluži.


Zanimljiv je naročito onaj period u životu Imovne Općine, u kojem
je gospodarski odbor faktično upravljao i gospodario. To je bilo od njezina
početka do proglašenja zakona od 11. jula 1881., kojim se razjašnjuju
odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15. juna 1873. i triju Naputaka
tomu zakonu.


Ovi su napuci znatno ograničili slobodu u iskorišćavanju šuma, koju
su neke Imovne Općine za vrijeme pune autonomije i suviše izrabile, jer
valjanost zaključaka odbora nije zavisila od vladinog odobrenja, već su
zaključci bili odmah izvršni. Za Brodsku se I. O. ne može reći, da se nije
znala snaći i u punoj slobodi. Iz zapisnika odborskih sjednica izbija zadovoljstvo,
što narod ima u svojoj vlasti i upravi ogromne šume, osobita
briga- i ljubav prema šumama iako se nije onda još ni znalo, koliko i
kakvih sve šuma posjeduje I. O. i u kakvom su odnosu potrebe naroda
prema stanju i! prihodu šuma. Nije bilo inventara ni katastra pravoužitnika,
već je isti sastavljen deset godina kasnije t. j . 1884. g. na osnovu
§§ 3. i 4. Nap. A. zakona od 11. juna 1881. g.


Brodska I. 0. postala je diobnim odlukama od 23. listopada 1873. i


1. travnja 1875., po kojima je dobila u vlasništvo šuma i šumskoga zemljišta
u površini od 74.036 jutara 682 č. hv. a u ukupnoj novčanoj vrijednosti
od 36,065.894 forinta i 25 novčića. Od te površine primila je sječivih
hrastovih šuma 30.167.24 kat. jutra. Do 31. ožujka 1904. g. posječeno je
16.157.12 kat. jutra. Početkom prometne godine 1904. iznašala je površina
sječivih starih hrastovih šuma 14.015.12 kat. jutara, a u god. 1924. između
4 i 5.000 jutara. Sva stara hrastova stabla prebrojena su g. 1923.
158