DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 33 <-- 33 --> PDF |
ništa; šumar ne popisuje građu (t. j . ne obavlja izvide o potrebi grade na licu mjesta) već lugar; procjene za pravoužitnike obavljaju lugari; ljudi platiše! za drvo, ali ne dobiše ni drvo ni novac; šef je ispravljao zapisnike odborskih sjednica, kad je odbor sjednicu zaključio i razišao se, dapače, dva su zaključka odborski s potpisima fingirana; zaključke zastupstva drugačije knjižio; obavljao mnoge isplate bez zaključka odbora i zastupstva; nagovorio odbor, da pristane da u šumi Gradcu isječe do 23.400 kubnih metara drva, a trebao bi zrakoplov, da se iz onih gudura drva izvuku i u Brodu prodaju, da se ne gubi na njima; manjkalo je 2.300 metri; lugar obavljao isplatu; od biskupa Štrosmajera dobio na rasplod jelene, zvjerinjak u Carevom gaju ogradio, psi rastrgali jelene; žirom svake godine bez uspjeha pošumljavao podvodne plješine; sadio kesten bez uspjeha, šanceve (?) sam lugar kolacionirao i primao; nepravoužitnicima prodavao stabla bez licitacije; bunio ljude iz Perkovaca protiv odbora; odbor se pritužio državnom odvjetniku; samovoljno se udaljio iz službe...« U skupštini zastupstva o d 23. IX. 1880. pročitalo se rijcšenje Glavnog Zapovjedništva u Zagrebu kao nadzorne vlasti nad Imov. Općinom, da je cjelokupno djelo taksatora besmisleno i ako je koštalo 14.000 forinti. Odriče mu se svako stručno znanje, obustavlja svaki daljnji rad i njega rješava službe. U ranijim se zapisnicima ne spominje nigdje, a u ovom se i u budućim zapisnicima pretresa proračun. Izgleda, da bi to mogao biti prvi proračun iako zakon od 15. VI. 1873. o Imovnim Općinama jasno određuje u čl. 16., da zastupstvo sastavlja proračun. Za god. 1882. iznašao je proračun 139.956 forinti primitak, 111.930 for. izdatak. U drugoj polovici g. 1881. proglašen je zakon od 11. srpnja 1881.. kojim se razjašnjuju odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. sa 3 poznata Naputka. Uvođenjem u život ovoga Zakona nastaje znatan preokret u upravi i gospodarstvu sa šumama Imovnih Općina. Neki stručnjaci, u knjižici Savremena opomena od Maslek-Metlaša, izvolili su naglasiti, da je ovo doba, kad je naime odbor imao suverenu moć, dakle od postanka Im. Općina do donošenja Zakona od g. 1881. bilo najcrnije doba u životu Imovnih Općina. Upravo za to, jer je jedan od gospode pisaca bio šef Brodske Imovne Općine, može se poštovani čitaoc ovoga historijata do donošenja Zakona od g. 1881. uvjeriti, da to najcrnje doba nije bilo ono, kad je narod po svojem odboru sam upravljao svojim šumama, već je ova crnina potjecala od činovnika. Odbor je u svojoj sjednici od 19. VIII. 1879. zapisnički konstatovao, da je uprava Brodske Imovne Općine »razvraćena i rastrovana «. Završujući ovaj period potpune autonomije moramo po dužnosti kroničara da kažemo, da su tadanja predstavništva Brodske I. O. pokazivala smisao i ljubav za zajedničke seljačke šume, da su energično ustala protiv diobe šuma! iako im je zakon to pravo davao. Pa kad se onda nisu šume Im. Općina raspale na Zemljišne Zajednice i propale, ne će se to još skoro desiti. Na pravednijoj se bazi dijelio narodu ogrijev; narod je bio sklon plaćanju taksa i za ogrijev i za gradju ali za pašu nije; mnogo se žrtvovalo za napredak svoga područja; već se onda htjelo narodu pomoći jeftinim zajmom, činovnici i ostali namještenici bili su dobro pla 143 |