DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 34 <-- 34 --> PDF |
ćani, za njihove udovice i siročad zbrinjeni, već su onda (god. 1976,) postavljeni za »utjeratelja« šumskih šteta i t. d. Možda je narod više volio svoju Imovnu Općinu za to, što je imao velikoga udjela u upravi, što su I. O. bile zaista autonomne? Ukoliko se drvo po našem današnjem poimanju rasipavalo i šumske štete činile, bilo je to zato, jer je šume bilo zaista obilno, a naroda barem dva ako ne i tri putal manje nego danas, bile su otvorene i državne šume, jer se nije tako intenzivno i racionalno gospodarilo, pa nije ni tolikoga reda i strogosti bilo u šumama, a što je najvažnije, sama hrđava uprava dala je narodu povod da se okoristi sa šumama. Pošto nije bilo temeljnim zakonom od g. 1873. propisano, tko je,sve član Imovne Općine i u kojoj mjeri da se šume uživaju, zaključeno je već u s j e d n i c i o d 26. IX. 1881., da se odredi komisija za sastav katastra. Ustanovljeno je za Krajiške zadruge i obitelji 1017 cijelih selišta, 878 po % selišta, 1841 po 2/4 i 6170 po % selišta. Pored toga mjesnih, crkvenih i školskih općinskih cijelih selišta 264, 42 po %; 54 po 2. i 186 po % selišta. Na skupštini zastupstva od 30. VIII. 1882. zaključeno je na predlog uprave, da se dosadanja kompetencija od po 17, 27 i 34 metra snizi na po 14, 18 i 22, jer je potreba sve veća, ceranska šumarija podmiruje svoje područje u drugim šumarijama. Po tadašnjoj procjeni smjelo se je godišnje sjeći samo 125.531 kubnih metara. Potreba je bila 210.665 prostornih metara, a za »odaju« računajući i prištednje, predloženo je 157.141 pr. met. Trebalo još 53.524. pr. met. Proračun za god. 1883. iznašao je 179.253 for. primitka, 118. 240 for. izdatka. Vinkovačkoj bolnici darovano je 80.000 forinti, da se od kamata uzdržava bolnica. U god. 1885. bila je tržna cijena 1 m8 hrastove građe 5 for. 70) novč. Iste godine bilo je tamo toliko vukova, da nisu ljudi mogli ni »ždrebadi odhraniti«. Određeno je, da se strihninom truju. Kad je dovršena gospodarstvena osnova za matične šume, ustanovljeno je, da krajiška zadruga ili obitelj dobiva prema selištu ili posjedu, a ne više prema broju duša, do 17 jutara na % selišta po 5 metara, od 17—25.5 jutara na 2/4 selišta po 7 metara, od 25.5—34 jutara na % selišta po 9 metara,od 34 jut. dalje na % selišta po 11 metara. Iz zapisnika od 18. VI. 1886. ne može se razabrati, da li je G. i H. prodano 450 hrastova bez dražbe. Šumari su dužni držati konje. Pošto nema dovoljno ogrijeva, osigurano je 5.000 for. za dobavu leževine od erara i drvotržaca. Bivši šef Tomljenović primljen za dnevničara. Uskupštin i od 6. X. 1887. zaključeno je, da se manje vrijedna hrastova stabla sa ogrijevom prodaju pravoužitnicima, a preostaci da se prodaju trgovcima. Za velika sela Bošnjake i Županju da se nabavlja ogrijev iz državnih šuma. Dakle već pred 40 godina opazilo se da treba čuvati svoje šume, prodavati građu za skupe novce, a ogrijev kupovati u susjednim državnim šumama. Da je bilo više spretnosti i takta, bili bi Madžari na dugoročni ugovor prepustili Brodskoj Imov. Općini ogromne površine mladih šuma oko sela Gradišta, Županje, Bošnjaka, Rajeva sela, Podgojaca, Drenovaca, Gunje, Vrbanje, Soljana, Apševaca, Nijemaca, Podgrađa, Otoka, Komletinaca, Novogsela donjeg. Pravoužitnici bi sami drva radili i vozili iz državnih šuma, a uštednje na tamošnjim najljepšim 144 |