DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 35 <-- 35 --> PDF |
i najvrednijim hrastovim šumama Radiševo, Pastovo, Trizlovi, Boljkovo, Sveno, Paovo, Kragujna i zavođenjem financijskog gospodarenja u mlađim šumama mogla bi uprava raspoloživi kapital upotrebiti na spašavanje tamošnjih pravoužitnika od poplave, na isušenje močvarnih terena, makar i uz cijenu šuma. U skupštini o d 25. i 26. s v i bn j a 1888. pod toč. 74/3. zaključeno je, da se ogrijevne kompetencije od 5, 7, 9 i 11 met. povise na 12, 16, 20 i 24 pr. metra sa %, V*> 3. i 4A selišta. Ove su kompetencije bile još g. 1924. na snazi. Taj ogrije v daje se besplatno kao i paša i žiro vina. U skupštini o d 28. i 29. IX. 1888. tražilo se, da se od starih hrastova, određenih za sječu, % prodaju, a Vs da se doznači pravoužitnicima. Ovo nije odobreno. U s k u p š t i n i o d 9. V. 1889. tražilo se, da se proračunom osigura izvjesna svota za palenje opeka i razdijeli na selišta, jer samo imućniji pravoužitnici imaju koristi od Imovne Općine. Siromašniji nemaju novaca za uplatu pristojbe niti imaju marve, ni svinja, da ih napasuju i žire u šumama. Pravoužitnici su dobivali drvo za palenje opeke. Danas više ne dobivaju. Zastupstvo traži, da se 2—3 puta godišnje sazovu šumari na konferenciju u Vinkovce. U s k u p š t i n i o d 28. i 29. VIII. 1889. zaključeno, da se ogrijevna drva ne kupuju od Države i Investicione Zaklade iz treće ili četvrte ruke već iz prve, tako, da Imovna Općina pristupi licitaciji. Iz više srezova neka se izluči hrašća do 3,000.000 for. vrijednosti i od kamata da se plaća porez pravoužitnicima. Neka se osnuje poseban kreditni zavod i pravoužitnike oslobodi lihvara. Potonja dva predloga nisu odobrena. Iz zapisnika o d 30. X. 1889. vidi se, da je Brodska 1. O. posuđivala novaca od privatnika (n. pr. od Veselinovića 20.000 for. uz 6% kamata). Zaključeno je, da se ne prodaje šuma ispod cijene, jer je proda bila časovito slaba. Na poticaj vlade odlučeno je sagraditi´ »bubaru« (svilaru) u Vinkovcima, sa troškom od 50.000 forinti. U v a n r e d n o j skupštini od 12. VII. 1890. u načelu se pristalo, da će pomoći gradnju vojarne u Vinkovcima; za izgradnju drž. željeznice Vinkovci—Mitrovica, prodano zemljište kroz Almaš uz cijenu od 50 forinti. Pošto se raspravljanje o šumskim štetama odugovlačilo zbog preopterećenosti vlasti sa šum. prijavnicama, odobren je kotarskim oblastima Vinkovci i Županja po jedan pisar sa 300 for. godišnje, a kot. oblasti u Brodu sa 150 for. Na sjednici o d 28. i 29. VIII. 1890. g. zaključeno, da se iz kamata nepotrošne šumske glavnice plaća školski namet za pravoužitnike. Za god. 1890. platila je Brodska I. O. školskog nameta 56.855 for. 31 novč. Nisam mogao ustanoviti, do koje se godine taj namet plaćao. Na sjednici od 30. VI. i 1. VII. 1891. raspravljalo se o kupu vlastelinstva Paka-Pleternica. U istoj sjednici zaključeno je, da se mekana čamova građa, koja se počela nabavljati, daje pravoužitnicima besplatno, čim odpočnu s gradnjom. Uprava je s tom novinom jedva uspjela. Pravoužitnici nisu mogli, da se s tim sprijatelje, jer nema seljaku drveta nad hrastovinom i jer su se bojali, da će gospoda sve hrastove prodati, a novac da će se rastepsti. Negodovanje bilo je tako veliko, da je uprava u posebnoj knjižici god. 1892. narodu stvar rastumačila i obrazložila. 145 |