DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 36 <-- 36 --> PDF |
1. Camovu građu će narod dobivati badava. 2. Pravoužitnici će zaštediti novac i hranu, što bi morali dati »Kranjcem « za rezanje hrastova. 3. Narodu će biti moguće u svako doba godine čamovu gradu, svu što treba, najedamput dobiti na željezničkoj postaji. 4. Siromašni ljudi, jer će dobiti gotovu izrezanu građu badava, moći će lako zgradice svoje popravljati i nove praviti, što nije do sad mogao, jer siromah nije imao novaca, pa je u traljavoj kućici krpano i kuburio, kako je znao. 5. Ubuduće će se pravoužitnicirna više goriva davati moći, jer će vršikc od stabala za gradu odlučenih ostati nedirnute. Neće ih Kranjci popaliti. 6. Prestati će kriomčarenje dužicama, jer seljak neće imati s čim trgovati, što mu nikad od hasne nije bilo. 7. Imovna Općina bit će svake godine punija za cijelih 85 hiljada 665 forinti. Što je sve narod gledao u svojoj Imovnoj Općini i što je od nje očekivao, vidi se iz zaključka (neodobrenog), da se kupi svaki dražbovani posjed pravoužitnika, da taj pravoužitnik i dalje svoj prijašnji posjed uživa a kad dug Imovnoj Općini otplati, da mu se posjed vrati natrag gruntovno. I dobro je što to nije odobreno. U Slavoniji propada onaj, tko nezna ili ne će da živi i da radi kako treba, a tomu ne će nitko pomoći. Patriotski bi u ono vrijeme bilo kupovati zemlju, da na dođe u ruke Nijemcima i Madžarima, i dati je vrijednoj domaćoj sirotinji uz otplatu. No nije bilo vještih ljudi i zavoda, koji bi znali i mogli spasiti mnogi naš posjed od ruku tudinaca. Danas više opasnosti nema. Iako je onaj kraj jedan od najbogatijih, tražilo je zastupstvo, da se iz nepotrošne glavnice izluči svota od 30.000 for. i od kamata da se dijele potpore ali ne prekomjerno. Ovo nije odobreno. Narod tj. samo neki vođe, prvaci, trajno su vikali na upravu Imov. Općine, da se prodaju šume a narod da nema ni dosta drva ni novca, jer on trasži i jedno i drugo. Na napadaje na tadanju upravu u tom pravcu odgovorila je uprava u napred spomenutoj knjižici narodu, da je od god. 1880. do g. 1891. dakle u 11 godina investirala za svoje pravoužitnike ogromnu svotu od 3,592.921 forint 62 novčića i to za mostove, kopanje kanala, puteve, ceste, školski namet, stipendije, potpore, gorivo za pravoužitnike, nasipe, bubaru, fond za pčelarstvo i t. d. Istini za volju moramo reći, da je ova svota mnogo manja, jer nabava ogrijcva za pravoužitnike ili odšteta za nedobivena drva ne spada u investicije. Mi smo u knjižici »Brodska Imovna Općina« g. 1924. napisali, da je do god. 1911. u javne svrhe izdano 6,790.287 zlatnih kruna. Čini mi se, da bi svota morala biti mnogo veća. Trebalo bi točno izračunati ne samo izdani novac već i materijal. Nešto isključivo a nešto dobrim dijelom ima se zahvaliti Brodskoj Imovnoj Općini, što na njezinom području ima znatna mreža cesta, kanala, dosta mostova, škola i drugih važnih ustanova. U sjednic i od 12. i 13. X. 1891. zaključeno je, da se nabavi za 50.000 forinti dionica za izgradnju željeznice Nova Kapela—Požega. Mora se priznanjem istaći, da je najagilniji bio predsjednik i. o. Joso Benaković. jer je iznašao vrlo mnogo predloga, korisnih za Im. Općinu. 146 |