DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1928 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Danas je inicijativa u rukama stručnoga osoblja a narod zbog sve slabijega stanja Im. Općina sve više kritikuje, jer nije voljan da ga u njegovim užicima stežemo. Mi stariji znamo, da je u Austro-Ugarskoj bilo pritiska i na Imovne Općine. Zbog mlađih spominjemo slučaj sa upisom dionica za izgradnju pruge Nova Kapela—Požega. Zastupstvo je votiralo 50.000 for. Vlada traži 100.000 for. na vanrednoj u tu svrhu sazvanoj sjednici. Zastupstvo ne da. Poslije 2 mjeseca opet na vanrednoj sjednici pobjedi vlada sa 1 glasom većine. (Sjednice od 29. XII. 1891. i od 24. 11. 1892.) Vlada je naročito u pitanju nabave akcija za izgradnju željeznica prisiljavala Brodsku Imovnu Općinu, da što više nabavi. »Polazeći sa općeg gledišta odobravamo, ali ne odobravamo, što se od seljaka traži dvostruki doprinos za državne željeznice i ako pod raznim firmama«. U g o d i n i 1892. traži se za pokriće redovnih potreba kredit iz nepotrošne šumske glavnice, po svoj prilici, jer prodaje nisu uspjele. Traži se od pravoužitnika, koji dobivaju građu bezplatno, da osiguraju svoje zgrade od elementarne nepogode, inače im se ne će građa dati. Znači, da su iz osvete seljaci zapaljivali jedan drugoga, kako to danas još u dobroj mjeri čine na Kordunu i u Lici. U godin i 1893. opaža se, da nadzorna vlast, zemaljska vlada u Zagrebu, pomalo steže uživanje šuma, jer zagovara, da se plaća neka pristojba za pašu, žirovinu, mekanu gradu, koja se iz daljine dobavlja i besplatno daje da se ograniči izdavanje potpora, zajmova i t. d. Vlada traži, da se velike čistine (Bicko polje, Merolino, Muško Ostrovo) izdaju u poljodjelske svrhe a od prihoda da se nabavlja ogrijev. Zastupstvo ne dozvoljava već hoće, da se te velike čistine postepeno pošumljuju. Narod se dakle bori protiv većih prihoda Im. Općina, jer bi uvaženjem tih zahtjeva bili oštećeni interesi sela u blizini tih čistina u stvari paše. Narodu nikad dosta paše, jer stoku ne hrani u staji. Uprava je predložila, da se plaća »glistarina« u onim godinama, kad ne bude žira. Narod ne da, hoće rade da plaća pašarinu. U god. 1895. zaključeno, da se grade lugarnice na 4 mjesta. God. 1897. odobren Šumarskom društvu u Zagrebu za gradnju Doma zajam od 70.000 for. uz 6% kamate na 15 godina. Bilo je i gladnih godina. O od. 1898. zaključeno je osnovati fond od 100.000 for., iz kojega bi se davala pripomoć pravoužitnicima u slučaju nerodice. Tu bi pripomoć oni vratili. Nabavljeno je za 300.000 forinti dionica za gradnju željeznice Vinkovci— Županja—Bošnjaci. Imovna Općina imala je svoj ugljenokop u Tomici i Varošu. Počelo se i vađenjem ali ugalj nije bio osobit. Uprava je predlagala, ali zastupstvo nije usvojilo (17. i 18. XI. 1897.), da se općinama umjesto drva za ogrijev doznačuje % pripadnosti u kamenom ugljenu a Vs da im se izda drva za potpaljivanje ugljena. Da je Imovnoi Općini uspjelo doći do dobrog i obilnog uglja, bilo bi pitanje opskrbe pravoužitnika sa ogrijevom od česti riješeno, jer bi se jedan dio potreba pravoužitnika podmirio ugljem. Tim se ne bi snizivale pripadnosti odnosno uštednje bi se utrošile u korist svih pravoužitnika. Zbog rata i poratnih prilika prestalo se sa daljnjim traženjem uglja i stvar počiva. U istoj 1898. g. opažamo, da se stvara fond za svojevremenu nabavu ogri 147 |