DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1928 str. 14     <-- 14 -->        PDF

II. EFEKAT TRUPLJENJA OBZIROM NA JEDRINU (PUNODRVNOST)
Postotak otpatka pravnih trupaca sa pravilnim (naime linearnim) padom
promjera od debljega na tanji kraj ovisi, kako je to pokazao g. proL Levaković,


o koeîicientu pada (t. j . —-5—; D = promjer na debljem, a d = promjer na
tanjem kraju) i o intenzivnosti iskorištavanja plohe tanjeg trupčevog kraja.
Dakle svi trupci jednakog koeîicienta pada, iz kojih se isijecaju grede
jednakog proîilnog koeîicienta4, imadu i jednak postotak otpatka.
Uzmimo trupac izvjesnog koeîicienta pada. Razdijelimo li taj trupac na
nekoliko jednako dugačkih dijelova, to ti dijelovi naravski više neće imati
jednak koeîicienat pada.
Trupac, kojem je promjer debljeg kraja D, tanjeg d, ima koeîicienat


pada —-}— . Razdijeli li se taj trupac u dvije jednako dugačke pole, to će


D +d
đ


dijelu biti koeîicienat pada % =D — d . . D + d


tanjem —r-=— jer je


promjer u sredini trupca.
Kako vidimo, raspolovi li se trupac izvjesnog koeîicienta pada u dvije
jednako dugačke pole, to tanja od tih pola ima koeîicienat potpuno ovisan


o koeîicientu čitavog trupca: naime njen je koeîicienat pada jednak polovici
koeîicienta pada za čitav trupac.
D


D


2 . — d
Koeîicienat je pada deblj e pole: — = -jr-j—r Taj se koe


5!


îicienat može i ovako napisati :


D — d D—d
D — d d d
D + d ´ D — d-\-2d ´ D — d


1
d d


Iz toga vidimo, da je i koeîicienat pada ove druge pole potpuno ovisan


o koeîicientu pada čitavog trupca.
Dakle trupac izvjesnog koeîicienta pada imade i izvjesne koeîiciente
polovica, ili drugim riječima: svi trupci istog koeîicienta pada imadu jednake
koeîiciente pada i u svojim polovicama.


Analogno vrijedi naravski i za slučajeve, kad se trupci dijele u više
nego dva jednako dugačka dijela.


Ako dakle trupci jednakog koeîicienta pada imadu i jednake pripadne
koeîiciente dijelova, a postoci otpatka ovise 0 koeîicientima pada, to će trupci
jednakog koeîicienta pada imati i u pojedinim svojim dijelovima jednake
pripadne postotke otpatka (svakako uz konstantne ostale okolnosti).


Iz toga slijedi, kako ćemo doskora vidjeti, da svi trupci jednakog koeîicienta
pada, ma i ne bili jednako dugački, imadu međusobno jednak eîekat
trupljenja (u koliko se razrezuju u jednak broj dijelova iste dužine).


Trupac, kojem je d = 40 cm., D = 60 cm., ima koeîicienat pada 0´5,
a po tome izlazi iz tabele 2. g. proî. Levakovića kao °/0 otpatka za taj trupac,
isijeca li se iz njega greda kvadratnog presjeka (proîilni koeîicienat .0),
iznos od 60 %


4 Ô značenju ovog naziva vidi radnja gosp. prof. Levakovića, str. 217.


172