DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1928 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Dr. ZELJKO KOVAČEV 1Ć


SUŠENJE HRASTOVA U POSAVINI SA
ENTOMOLOŠKO-BIOLOŠKOG GLEDIŠTA


UVOD.


Od godine 1921. dalje do danas doživjele su hrastove šume u Posavini
nemilu katastrofu, koja je u razmjeru sa ranijim katastrofama iste
naravi svakako jedna od najvećih. Ovom prilikom stradalo je nekoliko
desetaka hiljada hektara hrastovih šuma. Ta pojava bila je razlogom, da
su se mnogi stručnjaci, šumari, entomolozi i fitopatolozi dali na istraživanje
uzroka sušenju tih hrastovih šuma. Uslijed toga nastala su štaviše
i podvojena mišljenja u pogledu faktora, koji su uzrokovali to naglo
sušenje hrastova. Jedni su bili mišljenja, da je razlog tome u samome
tlu, a većina i to onih stručnjaka, koji su imali prilike višeput promatrati
takovo propadanje hrastovih šuma, ostali su kod svoje tvrdnje, da su
glavni uzročnici propadanju odnosno sušenju gusjenice poglavito gubareve,
a onda medljika kao primarni uzajamni neprijatelji hrasta, a po
tom ostali štetnici i bolesti kao sekundarni faktor. Ja se u raspredanje
toga ovdje neću upuštati, nego ću samo iznijeti činjenice o pojavi štetnika,
iz kojih će se dovoljno vidjeti, koliku štetu ovi prouzrokuju.


Jedna činjenica jasno govori o toj pojavi: hrast se suši redovito
onda, kada mu prvi list pojedu gusjenice, a
drugi napadne medljika — pepelnica (Microsphaera alphitoides).
Ta dva neprijatelja hrasta dovoljno su jaki, da mogu uzrokovati
sušenje hrastova. Ja ću se ovdje u radnji osvrnuti samo na štetnike
hrastovih šuma, a ostalo sve puštani sa vida, te sva ostala tumačenja
prepuštam ostalim stručnjacima.


Sam hrast je drvo, koje ima osobito veliki broj svojih neprijatelja
među samim insektima t. j . preko 1000 vrsta. Mnogi od tih štetnika znadu
se pojaviti u takovoj masi, da su dovoljni samo oni, da hrast unište, jer
kad se pojave u masi, obično napad traje kroz dvije ili tri godine. Uz
ovo dođu do utjecaja i drugi faktori, pa je time propast hrasta osigurana.
Dosta je pogledati šumu napadnutu od gubara, koja u roku od nedelje
dana može ostati potpuno bez lista. No redovito ne ostane gubar osamljena
pojava, nego se uz njega pojave i drugi štetnici, koji sušenje hrastova
pomažu. Zadnji napad gubara bio je god. 1923.—1925. praćen
pojavom suznika i zlatokraja u velikoj masi. Osim te trojice pojavio se
mjestimice u šumama i glogovnjak u velikom broju. Na drugim opet


182