DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1928 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Dr. ZELJKO KOVAČEV 1Ć SUŠENJE HRASTOVA U POSAVINI SA ENTOMOLOŠKO-BIOLOŠKOG GLEDIŠTA UVOD. Od godine 1921. dalje do danas doživjele su hrastove šume u Posavini nemilu katastrofu, koja je u razmjeru sa ranijim katastrofama iste naravi svakako jedna od najvećih. Ovom prilikom stradalo je nekoliko desetaka hiljada hektara hrastovih šuma. Ta pojava bila je razlogom, da su se mnogi stručnjaci, šumari, entomolozi i fitopatolozi dali na istraživanje uzroka sušenju tih hrastovih šuma. Uslijed toga nastala su štaviše i podvojena mišljenja u pogledu faktora, koji su uzrokovali to naglo sušenje hrastova. Jedni su bili mišljenja, da je razlog tome u samome tlu, a većina i to onih stručnjaka, koji su imali prilike višeput promatrati takovo propadanje hrastovih šuma, ostali su kod svoje tvrdnje, da su glavni uzročnici propadanju odnosno sušenju gusjenice poglavito gubareve, a onda medljika kao primarni uzajamni neprijatelji hrasta, a po tom ostali štetnici i bolesti kao sekundarni faktor. Ja se u raspredanje toga ovdje neću upuštati, nego ću samo iznijeti činjenice o pojavi štetnika, iz kojih će se dovoljno vidjeti, koliku štetu ovi prouzrokuju. Jedna činjenica jasno govori o toj pojavi: hrast se suši redovito onda, kada mu prvi list pojedu gusjenice, a drugi napadne medljika — pepelnica (Microsphaera alphitoides). Ta dva neprijatelja hrasta dovoljno su jaki, da mogu uzrokovati sušenje hrastova. Ja ću se ovdje u radnji osvrnuti samo na štetnike hrastovih šuma, a ostalo sve puštani sa vida, te sva ostala tumačenja prepuštam ostalim stručnjacima. Sam hrast je drvo, koje ima osobito veliki broj svojih neprijatelja među samim insektima t. j . preko 1000 vrsta. Mnogi od tih štetnika znadu se pojaviti u takovoj masi, da su dovoljni samo oni, da hrast unište, jer kad se pojave u masi, obično napad traje kroz dvije ili tri godine. Uz ovo dođu do utjecaja i drugi faktori, pa je time propast hrasta osigurana. Dosta je pogledati šumu napadnutu od gubara, koja u roku od nedelje dana može ostati potpuno bez lista. No redovito ne ostane gubar osamljena pojava, nego se uz njega pojave i drugi štetnici, koji sušenje hrastova pomažu. Zadnji napad gubara bio je god. 1923.—1925. praćen pojavom suznika i zlatokraja u velikoj masi. Osim te trojice pojavio se mjestimice u šumama i glogovnjak u velikom broju. Na drugim opet 182 |