DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1928 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Kod glogovnjaka traje taj periodicitet dulje. On se pojavljivao od
god. 1923. gotovo uvijek u jednakoj mjeri. Zaraza je bila dosta jaka i
mnogo su stradale šljive. Ali ipak nisu se gusjenice pojavile u tako velikoj
mjeri, kao kod ostalih triju štetnika. Kod njega su gusjenice bile nemalo
uvijek do 50% zaražene parazitima. Ali ovi po svoj prilici nisu mogli doći
toliko do izražaja, jer je bilo mnogo više drugih gusjenica, koje oni
napadaju.


Gubar je, kako sam to prije rekao, napredovao do 1925., a onda je
nastupilo polagano opadanje, koje se produžilo do ove godine.
Iz tablice se vidi, kako je trajala zaraza kod te trojice štetnika.


GUBAR GLAVONJA — LYMANTRIA DISPAR L.


Ovaj štetnik je svakako najglavniji uzročnik
sušenja hrastova. Nijedna druga
zmp.zE vrsta štetnika u našim hrastovim
š u m ama ne počini toliko


50BRRfl,Zima =


štete hrastu kao gubar. U prvom


KRPiJR i 5UZNilffl


redu dolazi to stoga, što gubareva ženka
OP S.191?. odlaže prilično veliki broj jaja, 300—800,
PO 5.1928. koja su protiv vremenskih neprilika dobro
zaštićena. Dalje, što se on u stanovitim
vremenskim razmacima pojavljuje u vrlo
velikom broju i napokon, što njegova gusjenica
najradije jede hrastovo lišće. Iako gubareva
gusjenica spada među polifagne


1919 1920 1S21 19221S23 W i 1925 19261927 19ZS


štetnike, ipak je dobro poznata činjenica i
u Sjedinjenim Državama Amerike, pa u Rusiji i u ostaloj Evropi kao
i kod nas, da gubar s osobitom ljubavi napada hrast. Svi ostali štetnici
hrasta dolaze na drugom mjestu kao štetnici ili uopće kao sekundarna
pojava.


Kod samoga leptira ističe se u prvom redu spolni dimorfizam t. j .
mužjak i ženka ..^ vanjskom obličju po morfologiji jako se razlikuju
jedan od drugoga. Ženka se razlikuje od mužjaka po dužini i širini tijela:
ona je prosječno duga oko 2.5 cm a mužjak oko 1.5 cm. Širina je tijela
kod ženke sa raskriljenim krilima oko 6—7 cm, a kod mužjaka oko 4 cm.
Ženka ima zdepasto tijelo, a mužjak je u tijelu vitak. U ženke su kratka
češljasta ticala. U mužjaka su ticala dugočešljasta. Po boji se također
razlikuje mužjak od ženke. Mužjak je sive boje sa tri uzdužne tamne crte
na prednjim krilima. Stražnja su rnu krila jasno sive boje, te prema rubu
nešto tamnija. Noge su sive, a ticala tamno siva. Ženka je sivo-bijeie
boje sa tri ili četiri uzdužne crne krivudave crte na prednjim krilima i
jednom tamnom takovom crtom na stražnjim krilima. Jasnoća tih crta
dosta varira, pa tako ima individua, kod kojih se jedva zamjećuju te
crte kao crne tačke. Noge i ticala su crne boje.


Utvrđeno je, da se oni u nas pojavljuju u drugoj polovini juna, pa sve
do konca jula. Ta pojava svakako stoji s jedne strane u vezi sa klimatskim
prilikama. Povoljne prilike u proljeće dozvoljavaju ranije zakukuljivanje,
dok loše vrijeme produžuje razvijanje i prema tome dolazi
Kasnije do zakukuljivanja. Međutim tome bi mogao biti i jedan drugi
razlog. Opaženo je, da se gusjenice i uz jednako povoljne klimatske prilike
nejednako pojavljuju. Samo je ta razlika kod pojavljivanja gusjenica
katkada još veća, nego kod pojavljivanja samih leptirova.


186