DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1928 str. 40     <-- 40 -->        PDF

.. ...... ..... .. ...... .... ...... ...... ...... .........., .... je .... ......
. ..... ..... ....... To je .... ... ce ... .. .... ...... ... ce .. ....... .
....... ......... .. ...... ... ..... ...... ...... — .......... ..... ...... je
..... .... ..... . ....... ...... ...... ..........."


ODBRANA ŠUMA


0 insektima štetočinjama na području Inspektorata za Pošumljavanje u Senju
godine 1927. U »Glasniku« za šumske pokuse sveučilišta kr. SHS u Zagrebu1 priopćio
sam podatke sabrane za kukce štetočinje u našem Primorju. Veliku većinu tih podataka
zahvaljujem susretljivosti šefa spomenutog Inspektorata, prof. ing. Alf. Kaudersu,
koji mi je stavio na raspolaganje podatke za čitav niz od 25 godina, kako ih žalibože
nigdje više nemamo. Živo sam želio upoznati bar jedan dio tih šuma, u kojima se
javljaju te štetočinje, da dobijem jasniji i dublji uvid u te pojave. Zahvaljujući Inspektoratu,
bilo mi je moguće da to učinim prošloga ljeta.


Lugari Inspektorata zdušno su vršili i u godini 1927. nalog svog Inspektorata,
te su prijavljivali opažanja o insektima i počinjenoj šteti, slali su i same insekte, koje
mi je ljubezno ustupio Inspektorat. Time je ne samo polučeno bolje poznavanje štetočinja
već ujedno sam tim načinom došao do dobre zgode, da bijološki materijal pokažem
svojim slušačima gospodarsko-šumarskog fakulteta.


Hvala svima i na ovom mjestu.
1 u god. 1927. ima najviše podataka za borovog četnjaka (Thaumatovea Pityocampa
Schiff.).
Prvi zapretci gusjenica opaženi su u branjevini Jasenje u nadmorskoj visini od
200 m dne 25. septembra.
Iz priposlanog izvještaja Inspektorata razabire se ovo: Dne 19. oktobra opaženi
su zapretci u branjevini Velika Greda u nadmorskoj visini od 650 m i to na jednoj
površini tri zapretka, dok su, na istoj površini dne 24. oktobra opažena već 24 zapretka.


— U branjevini Senjska Draga 450 m nadmorske visine pojavili su se zapretci 20.
oktobra. Zaraza je bila dosta slaba. U isto vrijeme pojavila se minimalna zaraza u
predjelu Vrški u nadmorskoj visini od 350 m. — U predjelu Karamarkovac u nadmorskoj
visini od 500 m pojavio se je u većoj mjeri 21. oktobra. — U predjelu Šator, Tomičić
Draga, u nadmorskoj visini od 180—250 m pojavio se četnjak u drugoj polovini oktobra.
Zaraza je bila slaba, ali raširena po čitavoj branjevini. — U branjevini Vlaška Draga,
u nadmorskoj visini od 10—40 m i branjevini Velika Greda u nadmorskoj visini od
600 m zaraza je bila dosta jaka a širila se sve više, obzirom, na visoku temperaturu i
tople sunčane dane.
Kako se iz tih podataka razbire, gusjenice su se zavlačile u zapretke većinom
oko 20. oktobra. Ali ih je bilo dosta van zapredaka. Stoga se i nije provadalo uništavanje,
već je ostavljeno za hladnije vrijeme, kada se sve gusjenice zavuku u svoje
zapretke, one se onda saberu i spale, te tako zapriječi dalnji razvoj gusjenica i dalnje
oštećivanje bora u proljeće. Zaraze nisu bile jake. Samo na nekim mjestima, očito
posljedica radikalnog, izdašnog uništavanja prošle godine, znatnim kreditom ministarstva.
Koncem oktobra 1924. bilo ih je u znatnoj mjeri skoro u svim kulturama crnoga
bora sreza Sušak, Crikvenica, Novi, Senj.


1 Aug. Langhoffer: Prilog poznavanju kukaca štetočinja hrv. Primorja. (Contribution
a la connaissance des insectes nuisibles de la côte croate). Glasnik za šumske
pokuse 2. 1927., str. 186—210.


198