DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1928 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Ako minimalni promjer trupaca I. razreda treba da ima x-centimetara,


II. razreda y-cm, to će biti razumno prerezati deblo ondje, gdje mu je promjer
spao na x-cm., y-cm, i t. d. (svakako uz pretpostavku potpuno zdravog, pravnog
ili pravilno kružno u jednoj ravnini zakrivljenog debla s pravilnim padom
promjera i ne uzimajući pri tome u obzir, da kod trupaca nisu od važnosti
samo njihovi promjeri na tanjem kraju, već i njihove duljine, a eventualno i
promjeri u sredini trupaca).
Tim smo rezanjem dobili 2 ili 3 deblova dijela, koja su onda predmetom
daljnjeg trupljenja.


Upotrijebimo li ovakav debaoni dio u njegovoj potpunoj duljini, imati će
izvjestan °/o otpatka, koji je ovisan o promjeru tanjeg kraja, padu promjera
od debljeg na tanji kraj, o duljini i zakrivljenosti trupca, te o intenzivnosti
iskorištavanja plohe na tanjem trupčevu kraju.


Pod intenzivnošću iskorištavanja plohe tanjeg trupčevog kraja razumjevam
onaj dio te plohe, koji nakon obradbe trupca u gotovu robu ne ode u otpadak.
Taj dio može da bude manji ili veći, t. j . može da se manje ili više približava
plohi samog tanjeg kraja.


Pitanje, koliko drva odlazi u otpadak od trupaca raznih oblika, isijeeaju
li se iz njih grede raznih profila, riješeno je u radnji g. prof. Dr. Levakovića
„0 količini otpatka pri obdjelavanju oblovine u oštrobridne grede" (Šum.
List. 1925., broj 4. i 5.).


Sva se moja razmatranja ovdje temelje na rezultatima istraživanja u
pomenutoj publikaciji.


Dok je ali tamo istraženo, kolik dio trupceve mase odlazi u otpadak,
ako se grede raznog presjeka isijeeaju iz trupaca kao takovih , dotle će
ovdje meni biti zadaćom, da pokažem, kolik dio trupceve mase odlazi manj e
u otpadak, respektive koliko se trupceve mase više iskoristi, trupi li se trupac
dalj e u krać e dijelove. Ta su razmatranja moguća samo na temelju rezultata
pomenute publikacije.


U praksi se trupi veoma mnogo. Pravni kao i zakrivljeni trupci dijele
se u dulje ili kraće dijelove. Pritome onaj, koji to obavlja, radi redovno po
nekome osjećaju; on zna, da time iskorištava više, ali nezna i naprosto ne
može da zna, o kolikim se tu masama odnosno postocima radi, ne može da
zna koliko se time više iskorištava.


Razliku između postotka otpatka, upotrijebi li se trupac u svojoj potpunoj
duljini, i postotka otpatka, trupi li se on dalje u kraće dijelove, nazivati ću
u buduće „efektom trupljenja".


I. DISPOZITIVNI USLOVI ZA ŠTO VEĆI EFEKAT TRUPLJENJA
Prvo pitanje, koje se sad namiče — uz predmjevu, da imamo pravan
trupac, kojem promjer pravilno pada od debljeg na tanji kraj, ili pak trupac
pravilno kružno zakrivljen, a inače valjkast, pa mi ovakav trupac kanimo da
dijelimo u izvjestan broj kraćih dijelova — bilo bi ovo : u kakovom odnošaju
mora da budu duljine tih kraćih dijelova, da se postigne što veći efekat
trupljenja ?


1. Uzmimo jednostavnosti radi, da pravan trupac s pravilnim padom
promjera ima da dijelimo u 2 dijela. Uzdužni polupresjek trupca neka bude
prikazan u si. 1. plohom ABCD^ a koordinatni sustav neka bude postavljen
tako, da u x-os pane uzdužna os trupca, a u «/-os polumjer trupčevog tanjeg
kraja.
166