DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1928 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Ako minimalni promjer trupaca I. razreda treba da ima x-centimetara, II. razreda y-cm, to će biti razumno prerezati deblo ondje, gdje mu je promjer spao na x-cm., y-cm, i t. d. (svakako uz pretpostavku potpuno zdravog, pravnog ili pravilno kružno u jednoj ravnini zakrivljenog debla s pravilnim padom promjera i ne uzimajući pri tome u obzir, da kod trupaca nisu od važnosti samo njihovi promjeri na tanjem kraju, već i njihove duljine, a eventualno i promjeri u sredini trupaca). Tim smo rezanjem dobili 2 ili 3 deblova dijela, koja su onda predmetom daljnjeg trupljenja. Upotrijebimo li ovakav debaoni dio u njegovoj potpunoj duljini, imati će izvjestan °/o otpatka, koji je ovisan o promjeru tanjeg kraja, padu promjera od debljeg na tanji kraj, o duljini i zakrivljenosti trupca, te o intenzivnosti iskorištavanja plohe na tanjem trupčevu kraju. Pod intenzivnošću iskorištavanja plohe tanjeg trupčevog kraja razumjevam onaj dio te plohe, koji nakon obradbe trupca u gotovu robu ne ode u otpadak. Taj dio može da bude manji ili veći, t. j . može da se manje ili više približava plohi samog tanjeg kraja. Pitanje, koliko drva odlazi u otpadak od trupaca raznih oblika, isijeeaju li se iz njih grede raznih profila, riješeno je u radnji g. prof. Dr. Levakovića „0 količini otpatka pri obdjelavanju oblovine u oštrobridne grede" (Šum. List. 1925., broj 4. i 5.). Sva se moja razmatranja ovdje temelje na rezultatima istraživanja u pomenutoj publikaciji. Dok je ali tamo istraženo, kolik dio trupceve mase odlazi u otpadak, ako se grede raznog presjeka isijeeaju iz trupaca kao takovih , dotle će ovdje meni biti zadaćom, da pokažem, kolik dio trupceve mase odlazi manj e u otpadak, respektive koliko se trupceve mase više iskoristi, trupi li se trupac dalj e u krać e dijelove. Ta su razmatranja moguća samo na temelju rezultata pomenute publikacije. U praksi se trupi veoma mnogo. Pravni kao i zakrivljeni trupci dijele se u dulje ili kraće dijelove. Pritome onaj, koji to obavlja, radi redovno po nekome osjećaju; on zna, da time iskorištava više, ali nezna i naprosto ne može da zna, o kolikim se tu masama odnosno postocima radi, ne može da zna koliko se time više iskorištava. Razliku između postotka otpatka, upotrijebi li se trupac u svojoj potpunoj duljini, i postotka otpatka, trupi li se on dalje u kraće dijelove, nazivati ću u buduće „efektom trupljenja". I. DISPOZITIVNI USLOVI ZA ŠTO VEĆI EFEKAT TRUPLJENJA Prvo pitanje, koje se sad namiče — uz predmjevu, da imamo pravan trupac, kojem promjer pravilno pada od debljeg na tanji kraj, ili pak trupac pravilno kružno zakrivljen, a inače valjkast, pa mi ovakav trupac kanimo da dijelimo u izvjestan broj kraćih dijelova — bilo bi ovo : u kakovom odnošaju mora da budu duljine tih kraćih dijelova, da se postigne što veći efekat trupljenja ? 1. Uzmimo jednostavnosti radi, da pravan trupac s pravilnim padom promjera ima da dijelimo u 2 dijela. Uzdužni polupresjek trupca neka bude prikazan u si. 1. plohom ABCD^ a koordinatni sustav neka bude postavljen tako, da u x-os pane uzdužna os trupca, a u «/-os polumjer trupčevog tanjeg kraja. 166 |