DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 22 <-- 22 --> PDF |
smola u tavicu, koja je na dnu šuplja, pristavi k vatri, a ispod nje podmetne zdrava posuda (lončić). Smola brzo zakuha i kaplje u tui posudu kao tekućina crne boje. Istopljena smola pomiješa se sa voskom, još jednom prekuha, a dobivena smjesa zove se »dve k a«, koja] se upotrebljava za brda. 2. Drveno posuđe (kace, kablovi, bačve i t. d.), ako popusti i procuri, to se mjesto dobro posuši, smolom zamaže i vrućim željezom malo zatali i tako privremeno popravi, da ne propušta tekućinu. 3. Postolari i opančari pregore smolu, procjede kroz slamu u vodu, pomiješaju sa uljem ili lojem i time osmole dretvu´ za šivanje obuće. 4. Kovači u kolarskom obrtu miješaju smolu, katran i vosak i tom smjesom mažu drvene dijelove kola, preko kojih se okiva vruće željezo, a u svrhu, da drvo ne ogori. 5. Smjesu od smole i voska upotrebljava narod za cijepljenje i kalamljenje voćaka. 6. Potpunosti radi spominjem, da slijepci i narodni guslari imaju na zdjelici gusala prilijepljen komadić smole, preko koje prevuku lučac, namjesto kolofonija. B. Za ljekarske svrhe: 1. Kod p r e 1 o m a kostiju ruke ili noge, narod pravi flaster, koji se namaze sa rastopljenom smolom i bjeljankom od jajeta, time se ovije prelomljeno mjesto i po tome obloži sa daščicama. 2. Kod reumatizma, bodacâ, protiska, udarca i slično upotrebljava narod univerzalni flaster zvan »s m o 1 j e n i c a«. U tu svrhu uzme se komad domaćeg vunenog sukna ili pak čvršći, modri papir, koji se prije iglom izbode. Na takovu krpu sukna ili papira pomeću se grudice čiste bijele smole sa mladih stabala, ugrije se željezo (ožeg, popečak) i s njime se smola rastopi; i jednako po krpi razmaze, pa dok je još onako vruća, prilijepi na bolno mjesto. Takovu smoljenicu no-si bolesnik na sebi, dok ne ozdravi, a to biva onda, dok smoljenica sama od tijela otpadne; prema tome je nosi često po dva i tri mjeseca, već prema težini bolesti, odnosno udarcu. Bolesnici (medu kojima ima i obrazovanijih ljudi) čak vjeruju da prilijepljena smoljenica putuje po tijelu i to onuda, kuda su bolnija mjesta, na pr. ako je prilijepi na leda, ona pređe neosjetljivo na rebra, pa čak i na prsa i ne otpadne, dok čovjek ne ozdravi. Narod kaže, da je smoljenica jedan univerzalni lijek, koji savršeno i ljekovito djeluje i uvijek bolna mjesta izdravi i izcijelL Jasno je, da se ovakovim primitivnim načinom iskorišćavanja smole oštećuju naše šume, kao i to, da se takovo iskorišćavanje brani svim zakonskim sredstvima i predusreće, a dozvoljava se i trpi jedino pobiranje »smolića« na opisan način. Q. prof. dr. Ugrenović u pomenutoj raspravi, aplicirajući metode smolarenja u Francuskoj na naše prilike i našu državu, ne spominje uopće i ne predlaže, da bi se smolarenje u nas primijenilo na smreku (Picea excelsa). Šume Male i Velike Kapele i one Gorskog Kotara po vrsti drveća obrasle su po polovici sa listačama, a u polovici sa četinjačama, a od četinjača ima poprečno oko 10—15% smreke. Ako se uvaži, da naše smreke, kad navrše dobu od 40 godina, počinju tehnički propadati, bivaju oko srca okružljive, nagnjile i konačno trule i šuplje, ne vidim nikakova razloga, da se ne bi u toj dobi pristupilo smolarenju na živo, odnosno smolarenju crpljenjem kroz jedan do dva perioda po 4 godine, a prije sječe tih smrekovih stabala. Na to nas upućuje kvaliteta i množina pritjecanja smole iz smolnih kanala smreke. Doduše priznajem, da se nisam potanje tim pokusima bavio, niti mi je kemizam smrekove smole poznat. Ali ono što sam sâm: vidio i upoznao, na to se mogu pozvati. Uvjeren sam, da bi se u nas moralo pristupiti smolarenju smreke. Ako je smola crnoga bora finija i bolja, nego ona primorskoga bora, onda je smola naše smreke još kud i kamo finija od svih borovih smola. A mimo toga možda će se miješanjem esencije smrekove smole moći poboljšati smola ostalih vrsta borova. 284 |