DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Onu tvrdnju, da je cijena na panju jelovini 30 dinara po m3, a bukovini 45 do
50 dinara po m3 prihvaćam u slučajevima, gdje je izvoz bukovine lakši a jelovine teži,
odnosno, gdje su bukove sastojine bliže prometalima nego jelove. Ta je tvrdnja moguća
i u slučajevima, kad se radi o prodaji na panju prezrelih i naskroz okružljivih jelovih
stabala. Nu držim nemogućiimi, da bi danas iz jedile te iste mješovite sastojine bukve
i jele, gdje se i jedna i druga vrsta u zrelom stanju prodaje uz naknadnu premjerbu,
mogla biti cijena bukvi veća nego jeli.


Sve mnogobrojne pilane od Ogulina pa do Fužina podignute su sve u cilju
iskorišćavanja jelovine a nipošto bukovine, pa je to valjda i najveći dokaz veće
vrijednosti jele nego bukve.


Od cjelokupne svjetske trgovine drvom circa 90% otpada na meko drvo (najvećim
dijelom smrekovinu i jelovinu), a tek 10% otpada na tvrdo drvo.


U normalnim predratnim prilikama, u koje se i mi danas polagano vraćamo,
rasla je cijena mekanom drvu uporedo sa cijenama kamenog ugljena i gvozda. Poznato
je, da je na svjetskim burzama, kad je rasao kurs akcija montanske industrije,
odmah iza toga slijedila i viša cijena mekanom drvu. To dolazi odatle, što je u današnje
doba »mahnitog (!) studija i tehničkih pronalazaka« upotreba gvozda, betona i t. d.
tijesno povezana o veću upotrebu mekanog drveta. To nam uostalom pokazuje i savremeni
građevni obrt, koji se naročito razvio u gradovima. A gradovi su daleko veći
konzumenti drva nego sela.


U pogledu produkcije sveukupne mase u istoj ophodnji zaostaje bukva daleko
iza smreke i jele. Dok se cijena bukve spram jele odnosi kao 1 : 3, odnosi se u pogledu
produkcije mase kao 1:2, jer je ukupna proizvedena masa na jedinici površine kod
bukve za polovinu manja od mase smreke i jelove. To nam pokazuju prihodne tabele
za ove vrsti drva. U današnje vrijeme nije to od male važnosti, jer savremene ljudske
potrebe traže što veće produkte zemlje i to daleko više u kvantitativnom nego li u
kvalitativnom pogledu.


Toliko o rentabilnosti bukve spram jele u finansijskom pogledu. Tu se, kako
vidimo, ne da ništa izmijeniti u korist bukve, — barem ne u dogledno vrijeme. Potrebu
bukve u četinjastim sastojinama utvrdila je nauka o uzgajanju šuma, koju ne poriču
pristaše »Bodenreinertrâgler-a«. Tu nauku mi mlađi šumari u punoj mjeri visok»
cijenimo i u svom radu ne navješćujemo rat bukvi do istrebljenja, jer da tobože »skidamo
bukvu kamo stignemo«. Ali ta važnost bukve u šumskom gospodarstvu´ nije u
njoj samoj kao takovoj nego u onim vrijednijim vrstama, s kojima je ona u zajednici
(u visokim planinama uz smreku i jelu a u prigorju hrast). Uloga bukve, koju ona
prema tome u mješovitim sastojinama vrši, daleko se više cijeni u nauci »Bodenreinertragler-
a« i pristaša zemljišne rente^, nego što je faktična njezina vrijednost na
tržištu. Mi smo mladi šumari osvjedočeni, da visoke cijene jelovine i smrekovine u
gorju a hrasta u brežuljcima mogu biti samo, ako materijal potječe iz mješovitih
sastojina s bukvom. U mojoj šumskoj upravi Delnice ima mnogo eklatantnih primjera,
gdje je i pomlađivanje jele moguće samo u smjesi s bukvom, dok je ono u čistim
jelovim sastojinama vrlo teško, gotovo nemoguće. Kako vidimo, ima razloga, koji
govore, da se bukva u izvjesnom razmjeru mora podržavati u četinjavim šumama,
ali ti su razlozi direktno šumsko-uzgojne a indirektno finansijske prirode. Idealnu
smjesu jele i bukve određuje naša nauka približno u istom omjeru kako stoje i
njihove mase t. j . % jele i /i bukve. Postići tu smjesu valja da je glavni cilj našega
rada i logično tome, moramo na taj omjer skidati bukvu kamogod stignemo.


U ovo se izlaganje osnovnih principa najnovijih pravaca šumarske nauke ne bih
upuštao, da se od vremena do vremena ne iznose u javnost neke bojazni o lošem
pravcu rada mlađih šumara indirektno prigovarajući i osnovima naše šumarske nastave.
Ta bojazan nije opravdana. U našoj prostranoj državi ima toliko prirodnih uslova, daše


286