DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1928 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Lesnickâ Prâce. Dr. Al. Zlatnik: »Lesy a skalni stepi v Milosovském Stredohofi
« Šume i pećinaste stepe u Mileševskom Sredogorju). — Ing. B. Polansky: »Obvod
jako zâklad vypoctu dendrometrickych« (Opseg kao baza za dendrometrijska obračunavanja).
— Ing. Jos. Czimra: »0 udržovani lesov Slovenska« (0 zaštiti slovačkih


šuma).


»Sylwan«. Nr. 1. 1928. — Wladislaw Jedlinski: »O naturalnym zasiagu suwierka
w srodkowej Polsce i jego znaczeniu gospodarczem« (O prirodnom rasprostranjenju
smreke u centralnoj Poljskoj i njenoj važnosti u gospodarstvu). — Inž. Franciszek
Krzysik: »Wycieczka studentôw OddziaJu Lasowego Politechniki Lwowskiej do Rumunji
« (Ekskurzija studenata šumarske sekcije lavovskog politehnikuma u Rumunjsku).


— Aleksander Pawfowicz: »W sprawie wyksztalcenia lesniczych«.
»Revue des Eaux et Forets«. No 4. Avril 1928. — »Impressions de voyage en
France d´un Forestier Danois«, par Moeller (Dojmovi jednog danskog šumara sa putovanja
po Francsukoj). — »Rouilles vésiculeuses des Ëcorces de Pin«, par J. I. U. L.
Dufrenoy (Rda ira borovima uzrokovana gljivama Peridermium et Cronartium). —
»Statistique des Forets d´Alsace et Lorraine«, par Huffel (Statistika šuma Alzasa i
Lotaringije). — Les Coniferes aux Indes«, par Fergusson (Četinjače Indije). — »Le
IVe Congres de Limmologie«, par Kreitmann (Kongres za limnologiju).


»L´Alpe«. No 4 Aprile 1928. — »Buoni auspici« (Sretna budućnost!). — A. Merendi:
»Le gestione dei boschi di privata propriété« (Uprava privatnih šuma). — A.
Soala: »Una grande opera di rimboschimento sul Carso Istriano« (Velika akcija na
pošumljavanju istarskoga krša). — C. Trezzani: »Il bosco e le operazioni militari«
(Šume i ratne operacije). — S. de Capitani: »Gli autoveicoli a gasogeno« (Teretni
automobil sa gazogenskim motorom).


Ujhelyi o neprijateljima gubara.* Pisac je četiri godine proučavao gubara i njegove
neprijatelje i to god. 1923-. šumama kraj Debreczen-a, god. 1924. u okolici Nagycsere,
god. 1925.—1926. kraj; .... na otoku Pandur i u Pôrbôly-., a god. 1926. u Galgamasca.
Uvjerio se je, da jajašca gubara tamani ličinka kožušklara, Dermestes lardarius.
U pojedinim jajašcima gubara žive kao nametnici dvije sitne osice Anastathus
bifasciatiis i Schedius huwanae. Gusjenice gubara iaa> prvog i drugog ....... uništuju
ličinke sitnih oisica najeznica Apanteles vitripennis i melanoscelus, od kojih je prva
veoma česta, a radi toga i veoma korisna. Iza trećeg ljjljenja napada na gusjenice veća
osa najeznica Hyposoter disparidis, ali nije česta. I sitni Apunteles fulvipes još se u to
doba pojavljuje. Iza četvrtog i petog ljiljenja javljaju se- muhe gusjeničarke u većoj
množini. Najčešće su: Parasetigena segregata, Tachina larvarum, Carcelia gnava, Lydella
nigripes, J.enilla libatrix, Sturmia gilva i Compsilura concinnata, u tolikoj množini,
da skoro posvema unište gusjienice gubara. U kukuljicama gubara razvija se od muha
gusjeničarka Blepharipa sentellata, a od osa najeznica fchneumon rutipes, ali rede.


Kornjaši i to strvinar Silpha quudripunctatu, i mošćar Calosoma sycophanta,
slabo pomažu tamanjenje gusjenica i kukuljica gubara.


Ujhely jei našao jajašca gubara u želucu dviju sjenica,, nu drži, da više jajašaca
unište zimi sve vrste sjenica,, a možda i druge ptice. Velika žuna, Dendrocopus major,
imala je u maju u želucu više stotina posve malenih gusjenica.


Spomenuti predjeli dosta su blizu nas, pa su opažanja Ujhelyi-ja važna za nas-


Po dotadanjim opažanjima i kod nas pomaže ličinka kožuškara uništavati jajašca
gubara, ždere ih. I kod nas živi ličinka Anastathus, u jajima gubara, u gwsjenicama
gubara Apantelesi, ali znatno manje, nego li u Ugarskoj. Iz gusjenica gubara, koje sam


* Ujhelyi Joséf: A gyapjas pille (Ocneria dispar) természetes ellenségei. Erdészeti
Lapok 1926. str. 427, 428.
292