DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 15     <-- 15 -->        PDF

U Bosni, Hercegovini i Crnoj Gori nije u tom pogledu sve do danas
uopće još ništa urađeno. Istina, već i prije pornenutih godina vršeni su
neki radovi za obranu od bujica. No to je bilo samo sporadično. Te je
radove vršilo građevinsko , dakle ne šumarsko tehničko osoblje.
No kako su ti radovi vršeni vazda samo u donjim partijama bujica i bez
obzira na karakter pojedine bujice, uspjeh tih radova nije zadovoljavao.


Zadaća! novih šumarskih tehničara bila je mnogostrana.
Prije svega trebalo je, da se u onim bujicama, u čijima su, donjim partijama
već ranije bili vršeni neki korekcijoni radovi, preduzmu i dovrše
svi oni radovi, koji imadu za cilj da spriječe daljnje produbljivanje
samog korita i potkapanje i rušenje b r i n a. Zatim da se izvrši
beštetno odvadjanje voda izvornica i procjednica, fiksiranje
u potoku možda već nakupljenog materijala i g r u h a i utvrđivanje
brina i golih p 1 j e š i n a u oborinskom području. Naposljetku
unapređivanje gospodarskih odnosa per i metr a (uređenjem paše, zašumljavanjem,
pobusivanjem i t. d.).


Naročito su potonji radovi bili hitno potrebni. U posljednjim decenijima
minulog stoljeća neosporno je utvrđeno, da sa o g o 1 e ć i v anjem
planinskih pristrana ka konstantno napreduje pogoršavanje
gorskog tla. Utvrđena je tijesna veza između postupanja sa šumama
planine i doline. Zato je nužno bilo udesiti planinsko gospodarenj
e tako, da bi se očuvala sama vegetacija i da se tlo ne bi izložilo
uplivu atrnosferilija i katastrofalnim posljedicama, koje se vezuju o
taj upliv.


Valjalo je nastojati, da se ne samo regulacijom potoka odstrane postojeće
štete, već da se poboljšanjem šumsko-gospodarskih odnošaja i
sama bujica trajno primiri, a tim podjedno vrati neplodnom i zanemarenom
zemljištu po vre l o v j u rijeka i potoka njegova produktivnost
i da se stvore uslovi, koji će priječiti stvaranje novih bujica.


Istaći ćemo odmah unapred, da mi na kršu zbog njegovih orografskih
osebina srećom nemamo onako velikih i strašnih bujica, kao što su
to bujice Alpa u Francuskoj, Austriji i Švicarskoj. Ondje se u nadmorskim
visinama, kojih mi na kršu gotovo i nemamo, zameće i završava
cijeli vodoto k bujice. U nas se te bujice javljaju u manjim visinama
odnosno nižim položajima.


Nu nikako ne smijemo podcijeniti zamašnost i štetnost bujica na
kršu. Zemljišta, građevine, komunikacijone naprave, mostovi, kuće, zaselci,
čak i groblja, kraške bujice razaraju, uništavaju i odnose. Ogromne
površine i onako oskudnog plodnog zemljišta bivaju nanašanjem kamenja,
gruha i šljunka oduzete kulturi.


Sa geološkog gledišta posmatran krš ima sve vrsti kamena, iz sviju
doba zemljina života. Ipak u omjeru prema vapnencu sve druge vrsti
kamena iščezavaju. Vapnenac čini 90% njegove mase. No ni on nije jednakog
podrijetla. Ima ga starijeg i mladjeg. Stariji vapnenac pripada
trijasu, mlađi kredi.


Kredin vapnenac gotovo je nepristupačan uplivu atrnosferilija. On
se stoga slabo krši, raspada, rastvara. Dosljedno tome on je vrlo nepodesan
za stvaranje humusa. Baš je to svojstvo vapnenca kredine formacije
jedan od glavnih uzroka teškoći i sporom napredovanju melioracije
krša upoće.


341