DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Trijaski vapnenac već je zgodniji stvaranju plodne zemlje. Njegov
tvarni sastav kao i način lomljivosti, kojim oslobađa u pukotinama nakupljenu
zemlju crljenicu pogoduje stvaranje humusa.


Ona Ujpravo nevjerojatna količina krupnog i) sitnog kamenja po
obroncima i strminama, zatim gotovo posvemašnja nestašica zemlje i
vegetacije čine, da bujice krša spadaju među naše najdivlje i najštetnije
bujice. Količina gruha, što ju takove bujice sa bregova sobom nose, nije
u nikakvom razmjeru spram masi same vode. Vodeni mlaz bujice tako
je ispunjen krupnim i sitnim kamenjem i pijeskom, da to i nije više voda
nego mnogo gušća žitka masa sa mnogo većom specifičnom težinom od
čiste vode.


Naprotiv kod bujica prigorja i bregova u unutrašnjosti zemlje van
Krša prevladava voda u mlazu bujice. Doduše i te bujice često nose mnogo
gruha. No taj potječe od obrušavanja brina u potok ili od neurednog rovanja
vode po starim naslagama oblučja u proširenim dijelovima samog
korita. Šta više one mogu obzirom na veću vrijednost inundaciji izloženog
zemljišta počiniti još veće štete nego one na kršu.


Materijal (kamenje, oblučje, gruh i pijesak), što ga bujice krša snašaju
sa bregova u doline i tu talože, dvojake je provenijencije. Ili je taj
materijal produkat r a s t v o r b e, dakle posljedica upliva atmosferi1
i j a na kamen, ili je posljedica erozijone i korozijone djelatnosti bujice.


Kako su sistemi regulacija u svakom od pomenutih slučajeva raznoliki,
potrebno je: da razlikujemo i dvije vrsti bujica na kršu. Prvo onakove
bujice, koje pretežno donose materijal što potječe od rastvorbe. Drugo
onakove bujice, koje pretežno same erozijom i korozijom produciraju
materijal, što ga stavljaju u kretanje.


Pri uređivanju bujica prve grupe radi se prvenstveno o tom, da se
poprave kulturne prilike u samom oborinskom području. Jer iz ovog potječe
sav rastvoreni materijal, što ga bujica sa sobom nosi. Brine ,
obronci, stranei strmine, što čine oborinsko područje krške bujice,
pune su naime rahlo naslaganog rastvorbom nastalog materijala.
Svaka nagla kiša usljed nestašice vegetacije, koja bi sprečavala to odronjavanje
i naglo otjecanje vode, saplavi dio tog materijala u pritoke. Iz
ovih sjuri ga onda u glavno korito bujice. U njemu se ubrzo skupe ogromne
količine tog materijala , kojeg onda voda nosi) u niže; ležeće
predjele.


Provedba mjera, potrebnih za sanaciju oborinskog područja, naročito
radovi oko zašumljavanja do krajnosti su otežani posvemašnjom
sterilnošću tla. Pored toga nailazi provođenje tih mjera još i na
otpor žiteljstva. Tako sam konačni uspjeh rada nailazi na gotovo nesavladive
zapreke. Ova potonja okolnost jedan je od glavnih uzroka, da su
sve dosadanje mjere za poboljšanje i unapređenje kulturnih prilika u oborinskom
području rijeke Zrmanje, što hita Jadranskom moru sa njenim
bezbrojnim jarugam a i bujicama — do danas nakon više nego 15godišnjeg
marnog požrtvovnog i ustrajnog rada postigle razmjerno slab
uspjeh. Ipak je utješljiva pojava, da su posljednjih godina u tom pogledu
prilike krenule na bolje.


S jedne strane, žiteljstvo ovih gorskih krajeva došlo je do spoznaje,
da se obrana kulturnoga zemljišta i ljudskih naselja od razaranja po bujicama
ne dal postići samim radovima u dolini ili na samom nanosišt u


342