DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 18     <-- 18 -->        PDF

se spriječi daljnje erodiranje dna, dakle p r o d u b 1 j a v a n j e korita,
i da se zaustavi p o t k a p a n j e golih b r i n a, koje sačinjavaju obale
potoka. Zatim je potrebno da se materijal, što potječe od rastvorbe,
fiksira t. j . zadrži na onom mjestu i dijelu potoka, gdje je staložen .
Nadalje valja vode izvornice i procjednice beštetno odvesti,
kako bi prestalo daljnje odronjivanje i puzanje terena. Jaruge
i vododerine te odronke u oborinskom području valja konsolidovati. Naposljetku
valja i u ovom slučaju poboljšati gospodarske prilike u samom
oborinskom području.


Pri rješavanju navedenih zadataka pruža se stručnjaku prostrano
polje rada, gdje može da primjeni stečeno znanje i iskustvo.


Podrobnije prikazati način izvršivanja tih radova ne može biti cilj
ovih redaka. Tehnički je detalj opće poznat i izlišno bi bilo prikazivati
ga. To bi uostalom daleko prelazilo dozvoljeni opseg ovoga rada.


U hidrografskom pogledu pripada krš jednim dijelom svojih voda
području Jadranskoga mora, a drugim području Crnog mora. U onom
dijelu krša, što pripada teritoriju Hrvatske, čini golemi gorski masiv Velebit
razvod e između vodnog područja obaju pomenutih mora, a po
Wessely-u i previj u između Primorskoga Krša i Kopnenog Krša, kako
ih on s pravom luči, jer postoji faktično eminentna razlika. Izvorišta i
oborinska područja, koja leže istočno razvoda, što ga čini Velebit, šalju
svoje vode u Crno more. Izuzetak možda čine neke vode ponornica, čiju
vodu nakon izvjesnoga toka na površini zemlje proždiru ponori, za koje
se i danas ne zna sa sigurnošću, gdje se ponovno pojavljuju na površini.
Oborinska područja i izvori, što leže zapadno od spomenutog razvoda,
šalju svoje vode u Jadransko more.


Većina bujica Primorskog krša utječe nakon duljeg ili kraćeg toka
neposredno u Jadransko more. Druge po dovršenom toku na površini
zemlje — poniru u — za kras karakteristične pukotine ili provalije, nazvane
»ponori«. Otuda teku one dalje izpod zemlje te nepoznatim putevima
a u vječnoj tami jure također prema moru. Ponovno se pojavljuju
ili u samom moru ili u neposrednoj blizini morske obale u vidu izvora
slatke vode,


Zbog kršu osebujne oskudice vodom bujice su ovdje veći dio godine
bezvodne , korito je suvo i pruža u tom vremenu žalosnu sliku
pustoši kamenja, g r u h a i o b 1 u č j a. Dapače i kod velikih krških rijeka
kao Zrmanja, Cetina, Rečina i t. d., čiji izvori ne presušuju nikada, ni za
najveće suše, pokazuju se za vrijeme najveće ljetne žege, posve nizak vodostaj.
Mjestimično na veće udaljenosti voda spadne ispod oblučja i gruha
u koritu i korito se rijeke prikaže suho poput ceste. Voda protječe u
posve malim količinama ispod nakupljenog materijala.


Kod bujica, a i kod rijeka krša, ova okolnost dobro dolazi kod izvođenja
regulatornih radova. Otpadaju prethodni radovi i naknadni radovi
za odvađanje nepoželjne vode za vrijeme fundamentiranja poprečnih i
uzdužnih naprava. Ovi se radovi mogu u to doba da izvrše mirno, a
prema tome i solidno.


U protivnim slučajevima ovi znadu u preliminaru osjetljivo teretiti
stavke izdataka.


344