DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Što se tiče tehničke strane dosada izvršenih radova oko uređivanju


bujica kao i načina njihove provedbe i konačnog podmirivanja potrebnih


građevnih troškova, u kratko ćemo istaći ovo.
Sveukupni radovi oko uređenja bujica, koliko melijoracijoni toliko
i regulatorni, vršeni su isključivo po šumarima-inženjerima u sopstvenoj
režiji. Ovaj način rada pokazao se ne samo najjeftiniji već, što je glavno,
najbolji i najpodesniji obzirom na solidnost izvršenih radova.
Nakon izvršenog geodetskog premjeravanja bujice i zatim izvršenog
ophoda cijelog oborinskog područja i temeljitog studija svake pojedine
bujice, sastavljena je uređajna osnova. Ista se po dovršetku ispita opet
ophodom na terenu. Pri tom se uzimaju u račun sve eventualno u međuvremenu
od izmjere do ispitanja nastale promjene u bujici i tada tek zvanično
odobri. Nakon daljnjeg, zakonom o uređenju bujica propisanog zvaničnog
postupka, te nakon osiguranja potrebnih kredita, pristupa se samim
melijoracijonim radovima.


Obzirom na okolnost, da krš u pogledu produktivnosti tla spada
među najsiromašnije krajeve zemlje — dakle među pasivne krajeve —
država je gotovo redovno podmirivala sveukupne uređajne troškove.
Samo u izuzetnim slučajevima, gdje su interesenti bili u stanju štogod
doprinijeti k uređajnim troškovima, bili su ovi pridržani, da stanoviti
mali dio tih troškova podmire ili u gotovom novcu ili su kao radnici u
naravi odradili svoj doprinos.


Regulatorni radovi sastoje se u izgradnji poprečnih i
uzdužnih naprava, kojima su već prema mjestu, na kom su izgrađene,
manijenjene izvjesne zadaće i svrhe.


Pregrade ili prezide izgrađuju se ka o ustav e za materijal ili
kao konsolidirajući objekti. Gdje to okolnosti dopuštaju, u suhozid u
se gradi kamenom, čije je prednje, prema dolini okrenuto lice,
solidno obrađeno. Stražnje se lice izgrađuje manje izdjelanim kamenom
radi jeftinoće. Ili se gradi u cementnom mortu sa jednostavno i
fino obrađenim kamenom ili u čistom betonu. Naposljetku grade se objekti
iz drvenih b r v a n a, koja se među se povezu tako da čine prednju
i stražnju stijenu, a međuprostor se ispuni kamenjem. Način izgradnje
odabire se prema svrsi i solidnosti, kojoj ima objekt da odgovara, te prema
mogućnosti nabavke i privoza odnosnog gradiva.


Naprave iz čistog betona, naročito kao uzdužne naprave, manje su
trajne nego objekti iz naravnog kamena te traže veće troškove za izdržavanje.
To iz razloga, što vanjski sloj betona, takozvana glazura ,
prije podleže uplivu atmosferilija, nego dobar naravni kamen vapnenac.


Kao uzdužne naprave grade se obalni zidovi, k i n e t e i kanali
također u suhozidu, u cementnom mortu ili u čistom betonu. Zatim
f a š i n e i živi pleteri iz vrbovog i topolovog šiblja.


Živi pleteri kao poprečne naprave podižu se u samom koritu na
ustavljenom materijalu iza kamene prezide kao takozvane s e k u ndarnenaprave,
dalje za uređenje vododerina, o b r uš e n i h b r i n a
i plješina u vezi sa kulturnim radovima u oborinskom području bujica.,


P o p u z i n e i vode procjednice ureduju se izgradnjom drenaže,
koja obuhvata podzemnu vodu, što se na nepropusnom sloju zemlje i


345