DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1928 str. 47     <-- 47 -->        PDF

lng. dr. Fran Podbrežnik: »Les corps humiques dans les charbons et lignites«.
Bordeaux 1928. Rasprava o huminskim tvarima ugljena i lignita. To su dvije kiseline
(huminska i himatomelanska), koje je on pronašao kod destilacije ugljena i lignita kod
niskih temperatura. Za ove kiseline pisac navodi i njihova fizička, kemijska i tehnološka
svojstva. G. Podbrežnik još jednoć upozoruje na vrijednost kemijskih sastavnih
dijelova ugljena i lignita, te zagovara potrebu racijonalnijeg iskorišćivanja ugljenalignita pomoću destilacije i produciranja koksa. Uostalom gledište autora upoznali
smo iz njegovog djela »Problem vještačke nafte,« o kojem smo kratko referisali ove
godine u januarskom broju »Šumarskoga Lista«.


Ing. dr. Fran Podbrežnik: »Etude des colorations de la membrane lignifiée et de la
lignine isolée«. Bordeaux 1928. Rasprava o bojadisanju ligninskili membrana i izoliranog
lignina. Proučavanjem kemizma lignina te postojećih metoda i načina bojadisanja
ligninskili tvari autor dolazi do uvjerenja da dosada pronađene metode bojadisanja
ne odgovaraju potrebama nauke i prakse. Zato predlaže novi način bojadisanja pomoću
kombinacije .... + HC1 uz oprezno grijanje. Istraživanja i pokusi za ovaj način bojadisanja
(na borovini) provedeni su po autoru u »Institut du Pin« u Bordeauxu.


Mihovil Gračanin: »Orthophosphorsâure als Stimulator der Keimungsenergie und
Aktivator der Keimfahigkeit der Samen« — Berlin 1928. — U nakladi »Biocbemische
Zeitschrift« izašla je ova edicija, u kojoj autor — nastavnik pedologije zagrebačkog
gospodarsko-šumarskog fakulteta — prikazuje rezultat njegova rada u Tloznanstvenom
Zavodu na proučavanju upliva ortofosfornih kiselina na klijavost sjemena. Istraživački
je rad proveden na poljoprivrednom sjemenu, zato je on za šumare od interesa samo
sa biološke strane.


Jan Frič: »Lesni pozemkovâ reforma«. Praha 1927. U Šumarskom Listu za god
1927. str. 152. referisali smo o opširnoj raspravi piščevoj »Neke predpostavke za reformu
šumskog gospodarstva«. Sada smo primili novo djelo uvaženog autora »Reforma
šumskog posjeda«. Gospodin je Frič i ovdje zagovara potrebu reforme te diobu velikih
posjeda. No priznaje mnoge mane i sitnih posjeda zato preporuča podizanje gospodarstva
u njima putem stapanja ih u srednje-velike posjede. Od interesa su podaci o
današnjem stanju diobe čehoslovačkih šuma prema veličini posjeda. Sitni posjed (do
10 ha) zauzima danas 383.072 ha, mali posjed od 10—250 ha ima 290.037 ha, mali
(250—500 ha) — 74.660, srednji (500—1000 ha) — 108.449 ha i veliki (preko 1000 ha)


— 1,512.570 ha. Pisac zastupa mišljenje da reforma šumskog posjeda mora da ide za
stvaranjem srednjeg šumskog posjeda.
Wladystaw Jedlinski: »O naturalnym zasiagu swierka w srodkowej Polsce i jego
znaczeniu gospodarezem« Lwo\v 1928. To je separat iz »Sylwana«. Pisac — profesor
varšavske visoke poljoprivredno-šumarske škole — raspravlja o naturalnom pomladenju
smrekovih šuma u srednjoj Poljskoj. Brošira štampana na 33 stranice te popraćena
njemačkim rezimeom.


Wtadystaw Jedlinski: »Asocjacje rošlinne, typy drzewostanôw i granice zasiagow,
jako przyrodnicze podstawy do urzadzania lasu« Warszawa 1928. U nakladi Udruženja
poljskih šumara izašlo je ovo djelo pisca, u kome on raspravlja o biljnim asocijacijama,
tipovima sastojina te granicama rasprostranjenja tih tipova kao znanstvenoj
podlozi za uređenje šuma. Ova je solidna rasprava vrijedna da se njom naši specijalisti
pobliže pozabave.


Wtadystaw Jedlinski: »Nowoczesne ideje \v dziedzinie urzadzania lasu i jego
gospodarstva« Warszawa 1928. Opsežno djelo o novim idejama na području uređivanja
šuma. Tekst popraćen rezimejem na njemačkom jeziku. Edicija je opširna i solidna,
zato nju preporučujemo pažnji naših specijalista.


373