DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 20     <-- 20 -->        PDF

sao i Morton (1. c, 1915.) na otoku Rabu pod imenom »Mediterrane


Trockemviese«.


Time su u najhitnijim crtama prikazani glavni tipovi vegetacije mediteranskog


krša. Na žalost ne možemo u ovome kratkome članku uzeti u obzir još 1 drug!e, pro


storno manje raširene tipove vegetacije, kao šta je na pr. vegetacija morskog žala, i


ako to ne bi bilo bez interesa.


2. VEGETACIJA ILIRSKOG KRŠA
Tu ćemo se i opet ograničiti samo na one tipove, koji su direktno ili indirektno


od vaižnosti za šumarstvo


g) Kjška šuma (»Karstwald« po Bečku). Za čitavu liburnijsku i ilirsku
kršku regiju vrlo je značajan jedan zasebni tip niske šume i šikare,
kojoj je Beck (1- c. 1901., p. 199.) nadjeo ime »Karstwald«. Postavljanje
toga imena opravdava Beck ovim riječima: »Es soli damit nicht etwa
gesagt sein, dass der Karstboden nicht noch andere Hochwâlder trage —
was ja die herrlichen Rotbuchen- und Nadelwalder des Velebitzuges, der
Crljevica und Crnagora in Mittelbosnien und der meisten siidbosnischen
Gebirge sofort vviederlegen —, sondern dass diese Busch- oder Wald-
formation in der montanen Région des Karstes vom Quarnero bis zur Bojana
gewôhnlich die einzige oberholzbildende Pflanzengenossenschaft ist,
welche dem Reisenden im oden Karstlande entgegentritt und demnacli
auch bei vorhandener Waldarmut besonderes Interesse einflôsst.« Iz toga
je razloga uveo Beck u literaturu ime »Karstwald«, i ako je vrlo dobro
znao, da biljna zadruga, na koju se to ime odnosi, nije vezana baš isključivo
na vapnenasto tlo krša, nego da ona pokriva (Beck, 1. c. p. 200) »auch
die Sandsteine der eocanen Formationen, ferner die Terra rossa der
Dolinen und in Mittelserbien die Serpentingesteine«.


Beckioivom shvaćan´ju ove zadruge,, a naročite» imenu »Karstwald« odlučno se je
opr´o Ađamović (1. c., 1909., i 1. c, 1911.). Prije svega drži Adamdvić, da se pojlam
»Karstwald«, kakoi ga shvaćai Beck, ne mlože usvojiti, jer »su pod tim izrazom! spoâene
četiri razne formaoije: šibljak, kržljava gora (Buschwald), pseuđomakije i jascnska
mješovita šuma«, pa on »prema tome ne predstavlja jednu jednostavnu formaciju, nego
u neku ruku čitavi jedani vegetaciionski stepen (etažu)«. (Ađamović, 1. c„ 1911., p. 2-).
Osim toga zabacuje Ađamović ime -»Karstwald« još i s razloga, što! ta zadruga niti je
isključivo vezama na vapnenačku podlogu krša, a niti je to jedini tip šume na samom
području krša. Ova su diva potonja Adamovićeva prigovora manije važna, jer se je već
sami Beck prtrtiv njih svijesnlo! ogradio. Mnogo je znatniji onaj| prvi prigovor o preširokom
shvaćanju pojma »Karstwald«, s kojim se Adamovićeva »Omus-Mischlaubwald«
(dakle: »miješana šuma crnoga jasena«) samo djelomice pokriva.


Držimo međutim, da je čitava ova raspra danas prilično neaktuelna. Prije
svega biti će ipiotrebnoi, da se sama zadruga, io: kojpj se ovdje radi, detaljta prouči) sa
stanovišta današnje biljne socijologije. Taj studij imai riješiti najprije pitanje, da li se
tu radi o jednoj asocijaciji (t. j . floristički karakterizovanoj biljnoj zadruzi najnižega


reda) sa nekoliko varijanata, ili pak oi više srtodhjh asocijacija jejdne asocijacijske sveze
(»Assoziationsiverband«) i t. <&. Kad se to pitanje riješi, dobiti će zadruga eo ipso i
svbje naučno socijološko imiej; a sve dotle imati će svako drugo ime — bilo to »Karstwald
«, bilo »Ornas-Mischlaubwald« — samo čisto opće i provizioirnioi značenje.


Upravo iz toga razloga primijenjeno je i ovdje starije ime »krška
šuma« (»Karstwald«) u prvobitnom Beckovom smislu. Ovako shvaćena
krška šuma sastavljena je poglavito od mješavine ovih drveta: Quercus


414