DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Eliminacijom sječe, paleža, paše i sličnih biotičkih faktora, može se
opet obrnutim, progresivnim putem iz kamenjare razviti krška šuma.


Na sličan način možemo si predočiti i postanak makije, koja u Mediteranu
zamjenjuje kršku šumu. Današnja se je makija razvila regresivno
iz nekadanjih mediteranskih zimzelenih šuma, koje predstavljaju klimakszadruge.
Daljnjim uništenjem makije stvara se regresivnim putem kamenjara,
a iz ove progresivnim putem (u branjevinama) ponovno makija i
napokon zimzelena šuma.


Kolikogod su međutim svi ti izvodi, što smo ih ovdje u krupnome
prikazali, posve jasni, toliko će ipak s druge strane biti potrebna u pogledu
pojedinosti još duga i detaljna istraživanja. Prvu riječ ima ovdje moderna
biljna socijologija. Socijološka će istraživanja odrediti i karakterizirati
prije svega pojedine biljne asocijacije, kao i zadruge viših i nižih fitosocijoloških
kategorija unutar kompleksnih i prilično neodređenih vegetacijskih
jedinica, kao što su makija, krška šuma, kamenjara i t. d. Zatim će
socijologija ustanoviti, koje su od tih trajnih zadruga međusobno srodne
i u kolikom stepenu, kao i to, kakovim je sve faktorima njihov opstanak
uvjetovan. Konačno će socijologija proučiti i sukcesije tih zadruga, t. j .
ona će pokazati, koje su serije sukcesija — bilo u regresivnom bilo u progresivnom
smjeru — moguće između golog tla bez vegetacije i dotičnih
klimaks-zadruga.


Ovakova su biljno-socijološka istraživanja za šumarstvo ođ dvojake
važnosti. Prije svega dati će socijologija određenjem i preciznom karakterizacijom
zadruga podlogu za ustanovljenje onih tipova šume, koji se
u pojedinom području imaju naročito propagirati. Proučavanje pak sukcesija
i ustanovljenje njihovih tačnih serija ima da bude jedina ispravna baza
za prirodno zašumljivanje krša, koje je nesumnjivo isto toliko važno,
koliko i umjetno zašumljivanje.


La caractéristique de la flore) et de la végétation du Karst. Voir la monographie Le
par Karst Yougoslave, Zagreb 1928, publiée par le Ministere des Forest et des Mines.


Rédaction


419