DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Dr ANDRIJA PETRAČlC LITERATURA O KRŠU Rad oko pošumljivanja našega gologa Krša smatran je u nas već od polovine prošloga stoljeća vrlo važnim narodno-gospodarskim pitanjem, koje je mnogo zanimalo i vlasti i gospodarske i šumarske krugove. O tom važrtom pitanju mnogo se raspravljalo u našem stručnom časopisu »Šumarskom Listu«, a izdano je i nekoliko posebnih publikacija. Da se dobije pregled svih važnijih literarnih radova o pošumljenju našega Krša, iznosimo ovdje njihovu hronologiju i kratki prikaz njihova sadržaja. — Pored literature na hrvatsko-srpskom i slovenačkom jeziku, spomenut ćemo onu, koju su napisali domaći stručnjaci na stranom jeziku, kao i onu, koju su o našem Kršu te na poticaj i trošak domaćih vlasti napisali strani stručnjaci u doba, dok je naše šumarstvo bilo tek u zametku. Uviđajući teškoće života naših ljudi na Kršu, a u namjeri, da im se pomogne, povjerila je Uprava građanske Hrvatske godine 1857. profesoru gimnazije na Rijeci Dru Josipa Lorenzu, da prouči gornjo-hrvatski Krš i da izradi predlog, na koji bi se način moglo obaviti pošumljenje tamošnjih goljeti. Dr Lorenz proučio je Krš, izradio svoje stručno mišljenje, te ga publikovao pod naslovom Bericht tiber die Bedingungen der Aufforstung und Cultivierung des kroatischen Karstgebirges, u »Mitteilungen der k. k. geographischen Gesellschaft«, Wien 1860, pag. 97—140. U toj radnji prikazao je Lorenz samo Krš građanskeHrvatske, dakle od Kastva do Povilja kod Novoga. Najprije su vrlo dobro opisane prilike tla, klime i vegetacije toga područja, a onda slijedi mišljenje, kako da se pošumi ta kamena pustoš. Radnji je priklopljena i kulturno-geografska karta toga predjela, izrađena po samom autoru. Lorenz je bio mišljenja, da pošumljenje Primorskoga Krša treba provađati na velikim površinama. Počevši od ruba starih šuma, koje su od mora udaljene neko 15 km, a leže u nadmorskoj visini od cea 800—1000 m, treba da pošumljavanje napreduje prema moru. Na taj bi način starije i odraslije sastojine uvijek štitile mlađe i niže sastojine od jake bure (bora), koja vegetaciju mnogo smeta. Stare šume na tim površinama posječene su oko 1800—1830. godine. Pošto su ta mjesta dosta udaljena od sela, nije ondje paša i daljna sječa posve uništila vegetaciju. Površine su još obrasle grmljem bukve, te je i tlo bolje nego na površinama bliže moru. Pošumljenje i— mislio je Lorenz — treba po mogućnosti provesti naravnim putem. Prije svega jelovim sjemenom, što ga vjetar zanosi iz starijih susjednih sastojina, a onda bukovim (hrast dolazi niže) izdankom, koje treba gojiti dok ne obi ode sjemenom. Na taj bi se način podigla ovdje mješovita bukova i jelova visoka šuma. Na pojedinim mršavim mjestima preporučio je Lorenz jesenju sjetvu običnog i crnog bora, te sjemena onih listača, koje ovdje od 431 |