DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 41 <-- 41 --> PDF |
11. Petindvajset let pogozdovanja Krasa na Kranjskem, Funfundzwanzig Jahre Karstaufforstung in Krain, napisao Komad Rubbia, višji gozdarski svetnik in deželni gozdni nadzornik, Ljubljana 1912. (na slovenski jezik preveo Anton Šivic, gozdarski komisar v Ljubljani). U ovom djelu iznosi pisac rezultate 25-godišnjeg rada slovenskih šumara na pošumljavanju bivšeg slovenskog Krša. Za to pošumljenje uzeto je iz šumskog vrta u Ljubljani 43,550.600 biljaka. Pošumljenje se obavlja u glavnom sadnjom, od kojih 91.6% otpada na crni bor (Pinus laricio austr.). Sadnja se obavlja u pravilu rano u proljeće, jer se tlo kasnije isuši. Jesenje kulture sa četinjačama daju slabe uspjehe, koji zaostaju za uspjehom sadnje u proljeću, pa i u kasnom proljeću. Nasuprot jesenje kulture sa biljkama listača daju bolje rezultate. Udaljenost biljaka kod sadnje je cea 1.2 m. Kulture sa crnim borom imaju ili trajnu ili prolaznu zadaću. Prve su takove, gdje crni bor imade trajno ostati kao glavna sastojina; to su redovno zaštitne šume i zabrane na opustošenom mršavom kamenitom tlu osobito uz ceste i željeznice. Prolazne su kulture crnoga bora takove, gdje bor ima zadaću da popravi tlo, da se kasnije na tim mjestima mogu uzgojiti tehnički vrednije vrste drveća, eventualno pod zaštitom bora. 12. Prilozi za povijest pošumljenja Krasa u Hrvatskoj, napisao Alfonzo Kauders, šumarski nadzornik, Ogulin, 1921. (175 stranica litografije, štampano i u Narodnoj Šumi, god. 1921. i 1922.). U ovom radu iznosi pisac povjesni razvitak pošumljenja Krša u Hrvatskoj, prikazuje nastojanje vlasti oko pošumljenja, i daje u vrlo opširnom izvatku sadržaj glavnih štampanih djela iz toga područja naše literature. 13. Bura i njezino značenje za pošumljenje Krasa, napisao Josip Balen, šum. nadzornik, Senj, 1922. (manuskript, 90 stranica). Pisac raspravlja o buri kao vrlo važnom klimatskom faktoru, koji znatno utječe na pošumljenje Krša. Bura je vrlo jaki i hladni vjetar N—E quadrant. Javlja se na, Kršu vrlo često, u većini mjeseci duva gotovo 60% broja danâ. Nastupom bure pada temperatura zraka i temperatura gornjeg sloja tla. To u hladnijim godišnjim dobama ima za posljedicu smrzavanje vode u tlu i nastup sriježi sa svim lošim posljedicama. Uslijed bure umanjuje se relativna vlaga zraka, te su zato naši krški predjeli, iako su uz more, dosta suhog zraka (60.65%). Uslijed bure povećava se isparivanje vlage iz tla i pospješuje transpiracija biljaka. To sve štetno utječe na porast raslinstva, osobito za vrijeme ljetne suše, koja se ovdje često javlja. Poradi mehaničkog djelovanja bure moraju se za pošumljenje Krša rabiti male biljke, da ih vjetar ne može pokretati, dok se rahla zemlja oko njih opet posve ne slegne. Najbolje se opaža učinak bure na sadanjoj mršavoj vegetaciji, koje gotovo i nema na buri izloženim stranama, dok je u neposrednoj blizini tih mjesta na od bure zaklonjenim, vegetacija mnogo bolja. Zato se kod pošumljavanja Krša moraju izrabiti svi mogući, makar i najmanji zakloni od bure. Bura osim toga štetno djeluje na razvoj krošanja. Važnije manje članke o pošurnljenju Krša, štampane u Šumarskom Listu, spominjemo ovdje tek po naslovima, iz kojih se i sam sadržaj razabire. 14. D. Hlawa: Rasprave iz velike skupštine austrijskog šum. društva u savezu sa Hrvatsko-slavonskim i Kranjsko-primorskim šumarskim društvima u Austrijskom i Hrvatskom Primorju. (Š. L. 1879. str. 153—225). 435 |