DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 48 <-- 48 --> PDF |
ZAŠTITA ŠUMA Hrastov moljac u našim šumama. Ljubeznoj susretljivosti nadšumara, gosp. K. Franëka, na vlastelinstvu grofa Eltza u Vukovaru, zahvaljujem dobru zgodu, da sam u tamošnjim šumama vidio neke značajne šumske kukce štetočinje. U hrastovim šumama: Velika Lipovača, Gunja, Mala Dubrava vidio sam hrastove napadnute od hrastovog moljca (Gracilaria heriaJ complanella Hb.). Zvali su ga i Tinea — moljac, danas obično se spominje pod imenom Tischeria. Nadšumar Franck mi reče, da su ga pune i ostale hrastove šume vlastelinstva. U izvještaju Direkcije Imovne Općine Brodske, našem Zavodu za Šumske Pokuse u Zagrebu, spominje se ovaj moljac za šume Krivsko Ostrovo, Rastovica i dr. Bit će da ga ima ove godine napadno mnogo i u drugim našim šumama, pa bi bilo! dobro, da nam se javi, gdje i kada se je pojavio ove i predidućih godina te u kojoj količini. Hrastov moljac maleni je leptir, razapet mjeri 12 mm. Krilca) su mu na rubu smeđasta, prednja žuta kao žutanjak jajeta a stražnja siva sa žutim roitama. Ženka odlaže jajašca na lišće hrasta, navodno rado na mlade izboje. Gusjenica je 6 min duga, žuta, glava i vršak zatka su tamniji, trbušne noge su kržljave. Ta gusjenica buši u listu tako, da izgrize zelenu sredinu lista (mesophyll), preostane samo gornja i donja bijela tjenica (epiderma), list izgleda mjestimice kao naduven. Već prostim okom, još bolje povećalom, vidi se gusjenica u listu; u nekojem listu i po više njih, no svaka za sebe. Izmetine izbacuje kroz rupicu na naličju lista. Nijemci su, prozvali te vrste moljca, koji buše u listu »Minierrnotte«, a prema tome su rnu dali ime Eichemniniermotte. Dobra je slika tako oštećenog lista kod Niisslin-a,1 dok ona kod Hessa,2 RehSorauera, 3 Ceconi-ja4 manje je zgodna i manje karakteristična. Ako je list od više gusjenica napadnut, sliju se bušotine. Može biti i pola lista, pače skoro cijeli list bijel. Ako je napadaj jak, kažu, da može krošnja hrasta izgubiti zelenu boju. Gusjenice, koje buše u jesen, prezime tu, pa se gusjenica tek u aprilu slijedećeg proljeća zakukulji. Leptir se pokaže u maju, junu a. po nekim, i1 u augustu. Neki autori (Hess, Reh-Sorauer, Ceconi) drže, da ima u godini samo jednu generaciju. Niisslin radi toga, što leptir leti i u augustu, sumnja, da li to nije već druga generacija. Wolff-Krausse5 drže vjerojatnim, da kasne gusjenice pripadaju drugoj generaciji. Rođaci tog moljca imaju jednu generaciju u godini. Nepticula sericopeza Ztt., bliži rođak našeg moljca, Ima dvije generacije: prvu u maju, junu, a drugu u augustu, moglo bi to i tu biti. Ja sam našao gusjenice prvih dana septembra. Trebali bi se osvjedočiti, da li dolazi druga generacija leptirića u augustu, kod; nas možda i ranije, a to bi mogli naši vrijedni šumari uz pomoć lugarskog osoblja utvrditi. Barbey0 veli, da je napadaj ovog moljca čest, ali se ne može smatrati uzrokom sušenja hrasta. Reh-Sorauer kaže, da na jugu dolazi i na pitomom kestenu. Wolff- Krausse vele, da se zna samo za jedan ozbiljni napadaj u Saskoj god. 1879. Oni spominju i´ ose najeznice, koje uništuju ovog´moljca i to 2 vrste Braconida, 5 vrsta Chalcidida i 6 vrsta Ichneumonida. Ja sam vidio u spomenutim šumama vlastelinstva, da su hrastovi puni i prepuni gusjenica toga moljca, tako rekuć svaki list je manje više napadnut. Ne opaža se ka 1 Niisslin: Leitfaden der Forstinsektenkunde, 3. izd., Berlin 1922., str. 478. 2 Hess-Beck: Der Forstschutz, 4. izd. I. sv., Leipzig-Berlin 1914., str. 493. 3 Reh-Sorauer: Handbuch der Pflanzenkrankheiten, 4. izd. IV. sv., .... 1922., str. 246.,; 247. 4 Cecconi: Manuele de la Entomologia forestale, Padova 1924., str. 139., 140. 5 Wolff und. Krausse: Die forstlichen Lepidopteren, Jena 1922. 6 Barbey: Traité d´entomologie forestiere, Paris 1925., str. 490.—492. 442 |