DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Dr. STJEPAN HORVATIĆ KARAKTERISTIKA FLORE I VEGETACIJE KRŠA* U U ovim recima namjeravam iznijeti najmarkantnije karakteristike flore i vegetacije našega krša, sa jedinom pretenzijom da pružim kratki članak skroz informativnog značaja. Savremena fitosocijologijska istraživanja našega krškoga područja nalaze se tek u počecima (Pevalek, Horvat, Horvatić). Njihovi dosadanji rezultati osnivaju se djelomice na posve lokalnim opažanjima a djelomice nijcsu još uopće publikovani. Iz toga su razloga za bazu ovoga članka uzeta u prvom redu klasična geobotanička djela Bečka1, Adamovića2 "´4 i dr. Rezultati spomenutih novijih istraživanja uzeti su u obzir tek u drugom redu, ukoliko je bilo potrebno, da se u ovom uvodnom i posve deskriptivnom članku što više približimo čisto šumarskim perspektivama. U prvom dijelu članka iznesene su naj znatnije osebine flore našega krša, a u drugom dijelu opisana je u najhitnijim crtama njegova vegetacija; u tom su dijelu označene ujedno i one fitosocijologijske perspektive, koje stoje u vezi sa problemom pošumljenja krša. I. ZNAČAJKE FLORE 1. OPĆE KARAKTERISTIKE; ISTRAŽIVANJA Jedna je od najočitijih karakteristika flore krša njezino veliko bogatstvo na rijetkim tipovima i endemima. To je u ostalom značajna osebina čitave balkanske flore. Endemi su krša različnog podrijetla i različne starosti. Možemo ili u glavnom podijeliti u dvije kategorije. Na jednoj strani stoje relativno mladi tipovi, koji kod nas zamjenjuju srodne forme susjednih područja. To su filogenetski mladi odvojci zasebnih polimorfnih svojta, koje se upravo nalaze u zamahu razvoja, te pod raznim klimatskim uslovima Ovaj je članak štampan u francuskom jeziku u monografiji »Le Karst Yougo slave«, Zagreb 1928. 1 Beck: Die Vegetationsverhaltnisse cier illyr. Lander, 1901. 2 Adamovié: Die Pflanzenwelt Dalmatiens, Leipzig 1911. 8 Adamovié: Biljno-geogr. formacije zimzelenog pojasal Daim., Herc. i Crne Qore, Rad Jugosl. Akad., knj. 188., 1914. 4 Adamovié: Biljno-geografske formacije zagorskih krajeva Dalmacije, Bosne, Hercegovine! i Crne Gore, Rad Jugosl. Akad., knj. 193., 1912. i knj. 195., 1913. 399 |