DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 58     <-- 58 -->        PDF

15 godina daje 2.5 % gospodarskog kamatnjaka. Uz kamatnjak od 4 % ne pada
ophodnja ispod 12 do 13 godina. Uzme li se u obzir i prirast skupoće, morala bi da
bude ophodnja oko 20 godina, jer je to ujedno i ophodnja najveće drvne mase. Dakle
odviše kratke ophodnje (5 do 7 god.), kakove su uobičajene za proizvodnju bagremovog
kolja, nisu rentabilne. Renta bagremovih niskih šuma — prema autoru —
gotovo je 2 puta veća od rente postignute uporabom takovih tla u gospodarske svrhe.


Dr. Stjepan Horvatić: »Flora i vegetacija otoka Plavnika«, Zagreb 1927. —
Štampano kao separatni otisak iz »Acta Botanica« Botaničkog Zavoda zagrebačkog
univerziteta. Sadržaj: Uvod, geografički i geologički pregled, flora otoka Plavnika,
pregled vegetacije, biljno-geografijski položaj otoka Plavnika.


Ova rasprava našeg mladog botaničara zaslužuje veliku pažnju šumara, jer si
je autor postavio za cilj da dokaže, da je nekadanja vegetacija otoka izgledala posve
drugačije negO´ li danas, da je otok Plavnik nekada bio pokriven lijepom mješovitom
šumom te je samo utjecajem čovjeka (paša, kulture) promjeni« svoj oblik. Na današnjim
kamenjarama bile su sastojine od Ouercus lanuginosa, 0. ilex, Ostrya carpinifolia,
Celtis, Pistacia, Acer monspessulanum, Fraxinus ornus, Phillyrea, Paliurus,
Juniperus oxycedrus i dr. Čovjek je posjekao u prvom redu najvrednije vrsti —
hrastove, poslije došlo na red drugo vrijednije drveće; no grmovi ostali sve do danas.
Autor drži da bi samo zabranom paše moglo doći do regeneracije šume. U klimi i
tlu zapreka za to nema. Nu ako uzmemo u obzir da je cilj šumarstva potpomagati
prirodu u njenom stvaralačkom radu — može se lako doći do zaključka, da problem
pošumljavanja na otoku Plavniku nije tako strašan. Praktični zaključak jest, da treba
pomno proučavati današnju i negdašnju vegetaciju krša te kod radova oko pošumljavanja
ići u teren sa onim vrstama drveća, koje su u davnini na dotičnom mjestu
uspjevale. J. P. I.


Dr. Stjepan Horvatić: »Mandragora u našoj flori«. Posebni otisak iz »Vjesnik
Ljekarnika«, Zagreb 1928. — Naučna polemika (sa M. Medićein) o identičnosti Mandragora
officinarum L. i M. vernalis Bert., predstavnici kojoj dolaze u našoj flori u
okolici Dubrovnika.


Dr. Stjepan Horvatić: »Oblici sekcije Leucanthemum iz roda Chrysanthemum
u flori Jugoslavije«, Zagreb 1928. Separat iz »Acta Botanica« Botaničkog Zavoda
zagrebačkog univerziteta. — Vrlo iscrpna monografija spomenute .sekcije. Detaljno
su razređene one forme, koje pripadaju flori Jugoslavije.


Dr. Stjepan Horvatić: »La flore et la végétation du Karst«. Zagreb 1928. Separatni
otisak iz knjige »Le Karst Yougoslave«, koja je ovih dana izašla iz štampe.


Ing. Dr. L. Hufnagl: »Zur Betriebseinrichtung im Plenterwalde«. Berlin. 1928. —
Rasprava poznatog pisca o uređivanju prebornih šuma. Kao osnovica za uređenje
uzima se broj stabala i zbroj temeljnica. Prikazane su načini izračunavanja ophodnje
i ophodnice na osnovu drvne zalihe i prirasta u prebornoj šumi, svrha gospodarenja,
sječna zrelost i etat. Zagovara se uređenje prebornih šuma sa prilagođivanjem
uzgoju istih.


......... .....


..... ...... ......... y ...... ....... . ......... 1928. — ........ :
... .. ......, ......., ... 150 .. .... 1927. . 1928.; ........ ......, ......,
... 100.— .. .... 1928.; .. ........., ........., ... 150.— .. .... 1927. . 192S.;
... ......, ......., ... 50.— .. .... 1928.; ........ ......, ......., ... 50.—


452