DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 6     <-- 6 -->        PDF

stvaraju različne ali ipak neposredno srodne forme, t. zv. prave vikariste


(isp. Wettstein5, Vierhapper"). Među takove — rekli bismo — mlade en


deme krša, koji imaju u susjednim područjima neposredne i vrlo blize


srodnike, idu na pr. Dianthus liburnicus Bartl., D. velebiticus Borb., D. ter


gestinus (Rchb.) Kern., D. nodosus Tausch., D. bebius Vis., zatim Euphra


sia illyrica Wettst, E. dinarica (Beck) Wettst. (isp. Wettstein7), pa onda


Chrysanthemum liburnicum Horvatić, Chr. croaticum Horvatić, Chr. chlo


roticum Kern, et Murb. (isp. Horvatić*) i vrlo mnogi drugi.


No i ako su krški endemi ove vrste vrlo zanimljivi i nesumnjivo


važni jednako za geobotanička kao i za filogenetska istraživanja, ipak su


mnogo prije i u znatno većoj mjeri svraćali na sebe pažnju botaničara


krški (odnosno uopće balkanski) endemi one druge spomenute kategorije.


Misli se tu naime na one endemične tipove, koji po općem shvaćanju fito


geografa predstavljaju vrlo stare relikte iz prošlih geoloških perioda. Ti


nas tipovi upućuju na mišljenje, da je Balkanski poluotok, a napose krš


bio uslijed svojih geoloških, edafskih i klimskih prilika relativno zgodan


refugium za mnoge biljne svojte, koje su tu preživjele čitav diluvij i sve


kasnije klimske oscilacije. Važnost takovih starih endemičnih tipova za


čisto teorijska genetska fitogeografska zaključivanja posve je očita. Kao


primjer za endeme ove vrste dovoljno je možda da se spomenu dvije dobro


poznate biljke: Degenia velebitica (Deg.) .... i Sibiraea croatica Deg.


(isp. Degen9 10 i Hayek"), koje su obje otkrivene istom u najnovije doba.


Daljnje nabrajanje endemičnih tipova u kršu smatram na ovome
mjestu prilično suvišnim. Već se iz onoga, što je do sada rečeno, vidi posve
jasno, da se flora krša odlikuje velikim bogatstvom formi. Ta činjenica
bijaše od stranih i domaćih botaničara već vrlo rano zapažena, pa su stoga
i floristička istraživanja toga kraja relativno stara (vidi o tome Beck, 1.
c, 1901., p. 1—25). Rezultat tih istraživanja jesu mnoga djela, koja uz
flore susjednih pokrajina obuhvataju i pojedine dijelove našega krša. Predaleko
bi nas vodilo, da se upustimo u izbrajanje makar samo najvažniji!]
istraživača flore krša, pa ćemo stoga spomenuti tek nekoliko autora, čija
klasična djela predstavljaju trajnu bazu za svaki budući floristički rad na
tome području. Među takove autore idu u prvom redu Visiani1´2´, Schlosser
i Vukotinović13, Tommasini\ Borbas15, Murbeck™, Beck17, Hire16, Adu


8 Wettstein: Grundzuge der geogr.-morph. Met. der Pflanzensyst., .... 1898.


6 Vierhapper: O. B. Z. 1919.


7 Wettstein: Monogr. d. Gatt. Euphrasia, Leipzig, 1896.


8 Horvatić: Oblici seke. Leucanthemum etc., Acta Bot. Univ. Zagreb, III. 1928.


9 Degen: Magy, Bot. Lap., 1909. p. 3.


10 Degen: Magy. Bot. Lap., 1905. p. 245.


11 Hayek: O. B. Z., 1910. p. 89.


12 Visiani: Flora Dalmatica, Lipsiae, Vol. I. 1842., Vol. IL 1847., Vol. III. 1852.


13 Schlosser i Vukotinović: Flora Croatica, Zagreb, 1869 .


14 Tommasini: Sulla veget. dell´ isola di Veglia etc., ap. Cubich, Notizie natur. e
stor. sull´ isola di Veglia, Trieste, 1875.
15 Borbas: Symb. ad fl. aest. ins. Arbe et Veglia, M. T. Akad. Math, es Terni.
Kôzl. XIV., 1876/77.
l e Murbeck: Beitr. z. Kennt. d. Fl. von Sudbosn. u. d. Herceg. Lunds Univ. Arsskr.,.
1891., XXVII.


17 Beck: 1. c. i Flora Bosne, Herceg, etc., Pos. izd. Kr. Srp. Akad. (izlazi).


18 Hire: Revizija hrvatske flore, Rad Jugosl. Akad., 1903—1912.


400