DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1928 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Phyllitis hybrida (Milde) C. Chr. dolazi jedino na kvarnerskim otocima Rabu, Sv. Grguru, Golom, Dolinu, Lošinju i sjevernom dijelu otoka Paga (isp. Morton17, Vouk*s);* Campanula istriuca Feer dolazi jedino na stijenama obale kvarnerskog kopna i otoka Krka, Plavnika, Raba, Sv. Grgura, Prvića i Golog, a tek prošle godine (1927.) nađena je i na otoku Pagu i to najprije kod Fabijanića po /. Horvatu, a dan kasnije kod Filipa po meni; Chrysanthemum liburnicum /?. quarnericum Horvatić dolazi jedino na kvarnerskim otocima Cresu, Plavniku i Lošinju, (isp. Horvatić, 1. c. 1928.) i t. d. Od specijalnih velebitskih endema spomenuo sam već gore stari tip Degenia velebitica (Deg.) ...., a mogli bismo tome dodati još mnogo drugih, koji su djelomice ograničeni na sam Velebit (na pr. Leontodon Rossianus Deg. et Lengy. i dr.), a djelomice dolaze i u neposrednom susjednom području (na pr. Chrysanthemum croaticum Horvatić f. Visianii (Deg.), koji je ograničen na Velebit te otoke Pag i Rab). Na sličan način ima gotovo svaki predio našega krša po nekoliko svojih endema, koji nerijetko igraju i u vegetaciji znatnu ulogu. U čitavom našem kršu vrlo je važan i južno-evropski florni elemenat. To su biljke »die sich vorwiegend oder ausschliesslich in Siideuropa finden, aber doch noch in Mitteleuropa vorkommen. Dazu gehôren viele als »méridional « bezeichnete Arten, die ostlich bis nacli Vorderasien reichen.« Morton-" p. 165). Dovoljno je spomenuti, da ovamo spada od drveća n. pr. Quercus lanuginosa ham., a od zeleni na pr. Parietaria judaica L., Tunica suxiîraga (L.) Scop., Aethionema saxatile (L.) R. Br., Sanguisorba muricata Spach., Dorycnium germanicum (Gremli) Rouy, D. herbaceum Vili, Hippocrepis comosa L., Orlaya grandiflora (L.) lioffm., Convolvuhis cantabrica L., ....... montanum L., Galium Incidum Ali., Campanula rapunculus L., Leontodon crispus Vili. i mnogi drugi, pa da se vidi, koju važnost ima južno-evropski florni elemenat za vegetaciju našeg krša. Brojčano je mnogo slabije zastupan u našem kršu t. zv. pontskomediteranski florni elemenat, ali zato njegovi pojedini reprezentanti, kao što su na pr. Teucrium polium L., Andropogon gryllus L., Aira capillarisHost. i dr., igraju u vegetaciji mjestimično upravo dominantnu ulogu. Spomenemo li još, da osim svih navedenih flornih elemenata krša otpada veliki procenat na t. zv. baltičke tipove, kao i na svojte, koje su raširene čitavom Evropom ili sežu i daleko izvan granica Evrope (na pr. Picea excelsa (Lam.) Lk., Abies alba Mili., Pagus silvatica L., Quercus sessilliflora Salisb. i bezbroj drugih), te da u visoko planinskoj regiji pripada uz ilirske elemente vrlo važna uloga pravim alpskim tipovima (na pr. Dryas octopetalaL., Anthyllis alpestris Rchb., Helianthemum alpestre (Jacqu.) D. C. Achillea Clavenae L. i dr.) od kojih se neki (na pr. Rhododendron hirsutum L., Leontopodium alpinum Cass., Carex firma Host i dr.) u planinama ilirskoga krša tek postepeno gube prema jugu, onda smo time iscrpili sve glavnije kategorije elemenata, koji dolaze u obzir. 27 Morton: 0. B. Z., 1914., p. 33., 34. 28 Vouk: O. B. Z., 1915. p. 41. * Osim toga dolazi ova zanimljiva paprat i na Balearskom otoku Malorka (isp. Trabut: Scolop. hybrid. Milde a Majorque. Bull Soc. Hist. natur. Afr. Nord VIII. 1917.) 29 Morton: Pfianzengeogr. Monogr, der Insel. Arbe etc. Engler, Bot. Jahrb., 53, 1915. 403 |