DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Ne smije se smetnuti s uma, da lišćari, poprečno, trebaju mnogo vlage, naročito više relativne vlage nego izvjesni četinari i da lišćari i preostalevegetacije na Kršu imaju veoma dugačko korijenje, koje prodire između više manje ustrmljenih slojeva, često puta i koji metar duboko — pa tako omogućuju i opskrbu sa potrebnom vodom. Prema ovom, povoljne rezultate sa vještačkim kultiviranjem lišćara, možemo imati samo ondje, gdjeje osigurana vlaga u tlu i— i gdje je osiguran veći stepen relativne vlageuzdaha. Sve ovo čeka još detaljna ispitivanja. U novije vrijeme napravljeni su opiti sa Populus nigra. Ovaj rad obećaje dobre rezultate, u jednakim stanišnim prilikama kao i crni bor. Robinia pseudoaccacia dala je dobre rezultate na laporastim zemljištima, ako je kultura zaštićena od vjetra NE kvadranta. S proljeća mnogo stradavaju obilni izbojci od mehaničkoga i fiziološkog uticaja vjetra. Odličan je rezultat dala Accacia lophanta u zoni makije. Vanredan priraštaj u visinu, ove vrste (Lapad kod Oruža) upućuje, da joj treba obratiti jaku pažnju. U četiri godine postigli su individui iz sjemena ove vrste visinu do 10 metara. — Čini se, da je od mraza i od suše osjetljiva. Laurus nobilis, autohton je u zoni makije, redovito dolazi tamo, gdje i Q. ilex. U samom sklopu makije dolazi rijetko. Na jugozapadnom dijelu ostrva Raba, zatim u litoralnoj zoni između Trogira i Splita pa na Hvaru i Braču dolazi ova vrsta često. S obzirom na tlo, ova je vrsta veoma čedna. Na izloženim pozicijama trpi od vjetra NE kvadranta, kao i od snižene temperature. Imade veoma jaku izbojnu snagu. Na vlažnim staništima u dalmatinskom Primorju, u zoni makije, pokazuje Eucalyptus globulus dobar rezultat. c) Važnije vrste, podesne za vještačko kultiviranje u pojedinim zonama Imajući pred očima klimatske faktore, a za tim prirodnu vegetaciju, kao i one strane vrste, koje su u nas gdje u većoj, a gdje u manjoj mjeri kultivirane, navesti ćemo one najglavnije vrste, koje dolaze u obzir za vještačko pošumljavanje na našem Kršu. Pri tom moramo naglasiti, da se stanišne prilike moraju u svakom slučaju ispitati veoma pažljivo i savjesno. Ovo je potrebno s tim više, što je geografsko rasprostiranje naših kraških goleti tako prostrano, da na njemu dolaze do izražaja dosta raznoliki klimatski faktori. 1. U zoni vazdazelenoj : Od četinara: Pinus pinea, Pinus haleppensis, Pinus paroliniana (brutia), Cupressus, Séquoia sempervirens, Cedrus Libani i Deodara; na vlažnom staništu Taxodium dystichum. Od lišćara: Eucalyptus glabulus i rostrata na vlažnom; na suhom: Quercus ilex, Laurus nobilis, Accacia lophanta, Accacia mollissima, Ceratonia siliqua, Casuarina tenuissima. 2. U zoni mješovitih lišćara: Od četinara: Pinus haleppensis, maritima i Laricio, Pinus paroliniana (brutia), Cupressus, Cedrus Deodara et atlantica, Chamaecyparis Lawsoniana. Od lišćara: Robinia pseudoaccacia, Juglans regia, Celtis australis, Castanea vesca (imajući u vidu, da je ova posljednja vrsta Calcifuga). 3. U submontanskoj zoni: 477 |