DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1928 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Srednja minimalna i srednje maksimalne temperature su u krajevima
našega Krša veoma različne. To je i razumljivo s obzirom na geografski
smještaj,, konfiguraciju terena, uticaj vjetrova i t. d.


Prema provedenim opažanjima ovo su približne minimalne temperature.


Mjesto Min. tem. C° Mjesto Min. tem. C°
Dubrovnik — 1-1 Stolac -100
Hvar — 1-8 Bileća -10-0
Split -2 3 Gacko -15-0
Šibenik — 34 Duvno -20-0
Mostar — 5-0


0 ekstremnoj minimalnoj temperaturi imademo ova data:


Mjesto Min. tem. C° Zabilježeno dne


Ljubuški — 8-2 jan. 1902.


Mostar — 9-0 „ 1907.


Stolac — 10-0 * 1902.


Bileća — 136 feb. 1909.


Gacko -1 9 6 dec. 1906.


Duvno -2 0 8 jan. 1907.


Što se tiče srednje maksimalne temperature imademo ove zabilješke:
Hvar 33.0 C°, Dubrovnik 31.1 C°, Split 33.8 C°, Šibenik 33.0 C°.


Ekstremne maksimalne temperature vidimo iz ovih podataka:


Mjesto C° Zabilježeno dne Mjestu C° Zabilježeno dne
Mostar 450 u julu 1901. Ljubuški 404 u julu 1901.
Stolac 41-4 „ 1903. Duvno 34´0 „ 1901.
Bileća 38 2 „ 1901. Gacko 33´7 u aug. 1907.


Veoma su karakteristične na Kršu t. zv. termičke anomalije.
Radi obavještenja u ovom pravcu neka nam posluže zabilješke sa
meteor, stanice u Senju.


Tako je, primjerice, 15. januara 1915. zabilježena na toj meteorološkoj
stanici, u 7 h u jutro, temperature: 4.50 C°; a u 14 h zabilježeno
je 11 C°; dne 16. januara 1915. zabilježeno je u 7 h 10.4 C", a u 14 h


19.2 C° i t. d.
Velike amplitude česta su i obična pojava. Nastajanje termičkih anomalija
u vezi je sa konfiguracijom terena te sa zračnim strujanjem. Južna
ekspozicija pogoduje pozitivnoj termičkoj anomaliji dok negativnoj termičkoj
anomaliji pogoduje izloženost prema vjetru iz NE kvadranta.


Od praktične je važnosti što determinacija klimata, a s time i određivanje
rasprostiranja vegetacijonih tipova, imaju svoja najjača uporišta
na datima temperature.


d) Vlaga (hydrometeori). Mi ćemo razmotriti relativnu i apsolutnu
vlagu uzduha na Kršu.


Relativna vlaga je veoma promjenljiva i ovisna od vjetra. Za vrijeme
vjetra iz NE kvadranta ona pada, dok za vrijeme južnih vjetrova
raste.


466