DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 16     <-- 16 -->        PDF

zajednica, dok je veleposjed stare zalihe hrastovih, šuma skoro posve


iscrpio. Nasuprot površini starih hrastovih sastojina. koja se iz godine


u godinu sve više umanjuje, širi se na drugoj strani površina mladih sa


stojina, dok zlatne sredine, srednjedobnih sastojina nema u dovoljnoj


količini, da bi približno mogli postaviti postepenost dobnih razreda hra


stovih šuma za trajnu proizvodnju pragova u sadanjoj količini. Na osnovi


iste statistike pokušat ćemo dokazati nemogućnost trajne proizvodnje


pragova u sadanjoj količini u hrastovim šumama Hrvatske i Slavonije.


Prema oblastima i po dobi razdijeljene su šume ovako:


1-40 g. 41-80 g. SI i više g.


Zagrebačka oblast 271.834 ha 48% 29´/< 22

Osječka oblast 415.310 .. 48% . 2.°/< 2T <


Sremska oblast 123.642 „ 60% 254 15%


svega 810.786 ha


Šume ovih oblasti dolaze jedino u obzir za proizvodnju pragova.
Tu su iskazane ne samo čiste hrastove, nego i mješovite sastojine od
hrasta i bukve.


1. Hrastove s a s t o j i n e.
U Hrvatskoj i Slavoniji ima hrastovih šuma 148.712 ha.


1. Prema gornjoj statistici starosti dobnih razreda može se izračunati,
da prosječno na sastojine iznad 80 g. starosti otpada 23´/ što
čini 34.204 ha. Ako se prosječno računa da te sastojine imaju drvne mase
400 m3 po ha. što čini u svemu 34.204 ha X 400 == 13,681.600 uf. Ako
se za građu uzme 604. što iznosi 8,208.960 nr, dok na ogrjev otpada
ostatak od 5,472.640 m8.
Za normalnu produkciju pragova može se uzeti, da ide 20/> od
mase grade, što čini 1,641.792 nr. Računajući 5 pragova na 1 nr sirovine,
iznosi količina pragova u starijim sastojinama u svemu oko 8 milijuna
komada.


2. Na sastojine srednjedobnih razreda od 40—48 g. otpada po toj
statistici 2(V/< površine, što čini 38.665 ha. Iz tih sastojina mogu se pragovi
vaditi samo putem proredivanja. Ako se uzme, da će se svake 10. g.,
na jednoj i istoj površini izraditi samo 50 pragova po ha, to čini oko 2
milijuna komada ili svake godine prosječno 200.000 komada pragova.
U svemu kroz slijedećih 10 godina moći će se u hrastovim šumama
Hrvatske i Slavonije vjerojatno izraditi:


1. u starim sastojinama = 8 milijuna pragova
2. u srednjedobnim sastojinama = 2 ,, ,,
Svega = ´ 10 milijuna pragova
ili prosječno godišnje oko 1 milijun pragova, što nije dosta ni za redovan
naš željeznički saobraćaj.


II. Mješovite sastojine hrasta i bukve.
U mješovitim sastojinama Hrvatske i Slavonije može se vjerojatno
izraditi ova količina hrastovih pragova:
Po istoj statistici M. Š. R. ima mješovitih lisnatih šuma 461.432 ha.
U tim šumama ima hrasta kitnjaka najmanje 20% ili oko 92.000 ha.


14