DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Po drugo m način u polažemo plohe podjednako rasporedjane po cijeloj sastojim. Kod njih su jednako vjerojatne pozitivne kao i negativne pogreške, jer se njihov položaj .. odabira, pa je isključena svaka subjektivnost. Rezultati pojedinih primjernih ploha će se mnogo razlikovati od prosječne drvne mase za cijelu sastojinu, jer su te ploho malene ; ali njih ima mnogo, pa će se pogreške medjusobno popravljati i manje više izjednačiti, tako da njihova aritmetička sredina neće pokazivati veliku razliku od prave sredine cijele sastojine. II. SREDNJA POGREŠKA PRIMJERNE PLOHE I ARITMETIČKE SREDINE Ako polažemo primjerne plohe, koje su podjednako rasporedjane po cijeloj sastojini i koje su medjusobno jednake, to imamo u prvom redu da riješimo ova dva pitanja : 1. Kolika je pogreška konačnog rezultata svih primjernih ploha zajedno? 2. Kolika je srednja pogreška pojedine primjerne plohe? Sastojina u užem smislu detiniše se kao dio šume, koji je po svojoj starosti, vrsti drveća, obrasta i bonitetu jednolik. Kad bismo u prirodi imali takovih sastojina, to bi svaka primjerna ploha, ma na kom mjestu sastojine bila položena, davala bespogrešan rezultat. Takovih apsolutno jednolikih sastojina nema. Rezultat svake primjerne plohe imaće neku pogrešku : i to ne samo zato, što sastojina nema na svakom mjestu isti bonitet, obrast i starost, nego i uslijed nejednolikog rasporeda stabala. Ovo potonje dolazi naročito u obzir kod veoma malih primjernih ploha. Pod pogreškom razumijevamo razliku rezultata svake primjerne plohe od prosjeka za cijelu sastojinu (sve preračunato na jedinicu površine), jer ta razlika ulazi u naš račun kao pogreška. Kod svakog mjerenja razlikujemo tri vrsti pogrešaka. To su: 1. grube pogreške, 2. pravilne ili konstantne pogreške i 3. slučajne ili neizbježive pogreške. Grubih pogrešaka ne smije biti ; ako ih ima, treba ih eliminirati prije nego se pristupi dalnjem radu. Pravilne, konstantne pogreške su one, koje su podvržene stanovitim pravilima, tako da mi znamo, u kojoj veličini dolaze i koji im je predznak, pa ih onda možemo lako eliminirati. Takova bi pogreška bila na pr. pogreška uslijed zaokruživanja promjera ili uslijed upliva temperature na dužinu promjerke. Slučajne pogreške su one, čije uzroke ne možemo tačno ocjrediti, nego ih možemo tek naslućivati. Ti su uzroci veoma mnogobrojni, različito se medjusobno kombinišu, te prouzrokuju sad manju, sad veću pogrešku, a izuzetno se sasma ukidaju, te dobijemo bespogrešan rezultat. U našem slučaju bi ti razni uzroci ležali u različitom obrastu, starosti i bonitetu unutar same sastojine, zatim u nejednolikom rasporedu stabala; nadalje svi oni uzroci, radi kojih netačno iskolčujemo primjernu plohu. Iz geodezije znamo, kako su ti uzroci mnogobrojni. Dakle ove slučajni!, neizbježive pogreške u rezultatima primjernih ploha biće predmet razmatranja : da vidimo, da li su kakovim pravilima podvržene, 18 |