DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 32 <-- 32 --> PDF |
NAUKA I NASTAVA PROSLAVA 100-OODIŠNJICE ŠUMARSKE VISOKE ŠKOLE U STOCKHOLMU. Generalni konzul naše kraljevine u Stockholmu, gosp. T o r s t e n Larka , poslao je nedavno dekanatu gospodarsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu ovaj dopis: Po zamolbi toga dekanata potpisani je zastupao gospodarsko-šumarski fakultet sveučilišta Zagreb na proslavi 100-godišujice opstanka šumarske visoke škole u Stcckholmu dne 15 oktobra 1928., pa mu je čast ovime obavijestiti o toku svečanosti. Na svečanost je bila pozvana velika množina gostiju: reprezentanti vlade i državnog sabora, državnih vlasti, vojničkih vlasti, kao i domaćih i stranih naučnih zavoda i društava, čija svrha stoji u vezi sa šumskim gospodarstvom. Od inozemstva bile su zastupane slijedeće institucije: Njemačka : 1. Albert-Ludwigs-Universitat, Forstliches Institut, Freiburg i Br.; 2. Forstliche Hochschule, Fberswaldc; 3. Hessische Ludwigs-Universitât, Qiessen; 4. Ludwig-Maksimilians-Universitat, Munchen; 5. Sâchsische Forstliche Hochschule, Tharandt; 6. Universitat. Grcifswald; 7. Deutscher Forstverein. Engleska : 1. University of Cambridge; 2. University of Edinburgh; 3. University of Oxford. Danska : 1. Kgl. Veterinacr-og Landbohoiskolen; 2. Dansk Skovforening; 3. Danske Forstkandidaters Forening. Estonska: LE. W. Tartu Ulikool. U. S. A.: 1. University of Montana; 2. Yale University. Finska : 1. Helsingfors Universitet; 2. Abo Akademi; 3. Finska Forsforeningen; 4. Finska Forstsamfundet; 5. Fôreningen for skogskultur; 6. Privatforstmâstarfôreningen. Francuska : 1. Ecole nationale des eaux et forets de Nancy. Ugarska : LM . Kir. Bânyamérnôki es Erdômernôki Fôiskola. Litvanska : 1. Ledviias Universitate. Norveška : 1. Norges Landbrukshoiskole; 2. Det Norske Skogselkap; 3. Norsk Forstmandsforening. Poljska : 1. Szkola Glôwna Gospodarstwa Wiejskiego, Warschawa. Soc. soviet , republika : 1. Selsko-hozjajstvennaja Timirjazev-Akademija, Moskva; 2. Leningradskij Lesnoi Institut. Č e h o s 1 o v a č k a: 1. Vysoka Skola Zemedélska, Brno. Jugoslavija : Gospodarsko-šumarski fakultet sveučilišta Zagreb. Proslava je otpočela sa svečanosti u parku visoke šumarske škole oko 11 sati prije podne. Iza što je zbor slušača visoke škole na čelu sa svojom zastavom unišao, pjevao- je pjevački zbor stokholmskih studenata. Poslije toga govorio je rektor visoke škole, profesor To r J o n s o n. On je izrazio svoju radost, što se tako mnogo prijatelja visoke škole odazvalo pozivu na proslavu stogodišnjice opstanka visoke škole. Govorom je upravljen poklon onim ljudima prošlih vremena, koji su pridonijeli, da je visokoj školi izvojšten onaj položaj, koji danas posjeduje. Nakon toga, što se predsjednik đačkog društva popeo na govorničko mjesto, da se od strane sadanje generacije zahvali zaslužnim šumarima prijašnjih generacija, pokazane su učesnicima prostorije visoke škole. 30 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Poslije podne oko 3/4 sata sakupili su se učesnici na jubilarnu svečanost u koncertnoj sali. Nj. Vel. Kralj i Nj. Kr. Vis. nasljednik prijestolja prisustvovahu također kod ove svečanosti. Program je otpočet sa glazbom zbora akademskog orhestra iz Stockholma, pri čem je nj. eksc. drž. ministar Lindma n u svojstvu predsjednika ravnateljstva visoke škole održao pozdravni govor. Nj. eksc. je po tom razložila, da je interes za švedske šume danas veći nego ikada prije. Životna djelatnost i poduzetnički duh obilježava rad na sveukupnom šumarskom polju, a topli val razumijevanja i simpatije cjelokupnog švedskog naroda susreće ovaj rad, čiji je zadatak, da čuva i podržava ogromna bogatstva, koja sačinjavaju šume ove zemlje. Zasluga za to pripada u bitnosti velikom mnoštvu učenih i savjesnih ljudi, koji su na visokoj šumarskoj školi i njezinoj prcdhodnici dobili svoju praktičnu i znanstvenu izobrazbu. Važnost šume za čitavu zemlju ne može se uopće posvema shvatiti iz njezine cjelokupne vrijednosti, pa je tim dostatno rečeno, da je ona jedan od najvažnijih izvora snage za razvoj i blagostanje u zemlji. Neposredno iza tog slijedio je svečani govor rektora visoke škole, profesora T o r .1 o n s o n a. Naglasio je, da je za šumu 100 godina tek neznatni vremenski razmak, jer to znači jedva jednu generaciju. Što je visoka šumarska škola za vrijeme 100-godišujcg svog opstanka doprinijela koristi i probitačnosti švedske šume, ne može još danas biti posve poznato. Iza svega valja osuditi, što švedska šuma ima da održi stav protiv jednog nečuvenog iskušenja, u vezi sa ugrožavajućom nestašicom na sirovinama na području ogromne množine papira. Osobito za privatne seljačke šume može ova opasnost postati značajnom, a jer ove šume skoro polovica čitavog šumskog areala sačinjavaju, valja postaviti veliku važnost na to, da se moć produkcije obavlja (proizvađa) uz što bolji način. Naročito se mora u ekonomskim osnovama pronaći način za ovu vrst njegovanja šuma, jer se ona u mnogom razlikuje od njegovanja državnih i veliko-industrijalnih šuma. Također mnogi drugi šuinarsko-ekonomski zadaci očekuju dublji studij. Ovamo spada na pr. racionalna podjela i ogromni radovi, koji se godišnje izvadaju oko isušavanja, pošumljavania, gospodarenje sa pašnjacima i dr. Duboko istraživanje i proširena nastava u šumarskoj ekonomiji i statistici može se zato smatrati aktuelnim zadatkom za visoku školu. Uredba jednog profesorskog mjesta u ovoj struci ne bi se smjela zbog toga duže odgađati. Kao cilj budućnosti ima se smatrati pravo podjeljivanja šumarske doktorske časti. Govornik je svršio govor time, da je profesorski savjet šumarske visoke škole na uspomenu stogodišnjice izdao svečanu spomenicu, koja sadržava rasprave iz područja velike množine onih disciplina, koje su zastupane na visokoj školi. Izdavanje je omogućeno novčanim potporama drž. sabora, švedskog drvno-izvoznog društva i dr. Kralju i nasljedniku prijestolja dana su iza tog dva primjerka spomenice. Iza toga slijedili su ostali proslavili govori i predavanje čestitki Čestitku drž. sabora izručio je predsjednik istog, rektor sveučilišta u Upsali izrekao je čestitku univerzitetu i visokim školama u Švedskoj, a nakon toga reprezentanti Akademija i učcvnili saveza, državnih poslova, društava sa šumarsko-gospodarskom svrhom kao i industrija i srodnih poduzeća, čija je djelatnost u osobitoj vezi sa šumom i šumarskim gospodarstvom, — izrekli su svoje čestitke, a k tome bile su predane čestitke inozemnih učesnika. 31 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Jubilarna svečanost završena je sa banketom u »Zlatnoj sali« stockholmske sabornice. Nj. K. V. nasljednik prijestolja prisustvovao je također na banketu. Iza pozdravnih govora predsjednika ravnateljstva visoke šum. škole, drž. ministra Nj. Eksc. Lin dm a na, govorio je također rektor visoke škole, prof. Tor Jonson , koji se je, iza što je na sve strane upravio zahvalnice prilikom darivanja povodom jubileuma visoke škole za stipendije i druge svrhe, obratio osobito na ljude duševnih znanosti. Kroz 100 godina uzmogao je ovaj učevni zavod postaviti svoju nastavu na znanstveni temelj, a taj je udaren radom mnogih generacija na švedskom univerzitetu. Zahvalnost gostiju iskazalo je Nj. K r. V. nasljednik p r e s t o 1 j a. Nj. K. V. istaknulo je osjećaj sigurnosti, koji obuzima svakoga na prolasku kroz Švedsku, kad promatra šumu kilometar za kilometrom. Osjeća se, da tu leži veliki dio švedskoga bogatstva. »Hic robur et securitas« (Tu je snaga i sigurnost). 60% cjelokupnog švedskog areala obraslo je šumom, a šumski produkti iznose 50 % godišnjeg izvoza cijele zemlje. Racionalno iskorišćavanje šumskih snaga te zemlje je radi toga od najveće važnosti za njezinu ishranu. Druga prirodna bogatstva mogu se dokrajčiti, ali šuma, ispravno njegovana, nema nikada svršetka. Najvažnije mjesto u radu oko njege šuma zauzima procjenjivanje šuma, koje se u Švedskoj provada na jedan osobiti način, tako da ga može i nestručnjak rasuditi. Moguće je prerano, da se već sad o njegovu rezultatu govori, ali to je temelj, na kojem se dopušta izraditi gospodarske osnove za švedske šume. Već se sad čini, kao da se rezultat može polučiti sretnim uređajem, naime, da je kapital švedskih šuma veći, a njegov priraštaj brži nego šta bi se moglo to unaprijed predviditi. Onima, koji stiču izobrazbu na šumar, visokoj školi, povjerena je važna zadaća, da moraju njegovati i uzdržavati šume. Na koncu 100-godišnjeg jubileuma visoke škole imalo je također švedsko šumarsko društvo slijedećih dana svoju 25. godišnjicu. Ova se je održala u koncertnoj sali. Na ovoj svečanosti prisustvovao je također velik broj gostiju predašnjeg dana, a na čelu gostiju bilo je također Nj. K. V. nasljednik prestolja. Predsjednik švedskog šumarskog društva je također sadašnji drž. ministar Nj. Eksc. L i n d m a n, koji je održao svečani govor i istaknuo, da je društvo, kad se je 1902. god. osnovalo, pokrenuto sa jakim osjećajem, a novo doba tražilo je naročite mjere. Snage i interesi na šumarskom polju bili su dugo prije toga u djelatnosti, ali nisu imali uprave ni potpore. Trebalo je društvo, gdje bi se mogle izmijeniti misli, gdje bi se željama i pogledima na najvažnija dnevna pitanja moglo dati važnosti u otvorenoj diskusiji. . »Šuma — švedska snaga« glasi upis u medalje švedskog šumar, društva. Ovaj motto će društvo provesti u živu istinu svojim radom oko istraživanja švedskog šumarstva. Zatim je održao prof. Maks En dre s (Njemačka) predavanje o položaju evropskih šuma i gospodarenju šumskim produktima iza rata. Između ostalog istakao je, da se u novo nastalim ili ratom na svom području izmjenjenim državama državne financije na najlakši način potpomažu sa svojim drvnim viškom. Osim Čehoslovačke žive sve nove države od svoga šumskog priraštaja, djelomično ponudom sa niskim cijenama, a djelomično bez obzira na principe, koji bi morali za svako šumsko gospodarstvo i šumsko njegovanje biti putokazom, naime morao bi godišnji prirast u velikoj većini i uopće odgovarati godišnjem sijeku. Švedskoj i Finskoj pada u čast, da su postale gospodarima na drvnom tržištu. 32 |