DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Jubilarna svečanost završena je sa banketom u »Zlatnoj sali« stockholmske sabornice. Nj. K. V. nasljednik prijestolja prisustvovao je također na banketu. Iza pozdravnih govora predsjednika ravnateljstva visoke šum. škole, drž. ministra Nj. Eksc. Lin dm a na, govorio je također rektor visoke škole, prof. Tor Jonson , koji se je, iza što je na sve strane upravio zahvalnice prilikom darivanja povodom jubileuma visoke škole za stipendije i druge svrhe, obratio osobito na ljude duševnih znanosti. Kroz 100 godina uzmogao je ovaj učevni zavod postaviti svoju nastavu na znanstveni temelj, a taj je udaren radom mnogih generacija na švedskom univerzitetu. Zahvalnost gostiju iskazalo je Nj. K r. V. nasljednik p r e s t o 1 j a. Nj. K. V. istaknulo je osjećaj sigurnosti, koji obuzima svakoga na prolasku kroz Švedsku, kad promatra šumu kilometar za kilometrom. Osjeća se, da tu leži veliki dio švedskoga bogatstva. »Hic robur et securitas« (Tu je snaga i sigurnost). 60% cjelokupnog švedskog areala obraslo je šumom, a šumski produkti iznose 50 % godišnjeg izvoza cijele zemlje. Racionalno iskorišćavanje šumskih snaga te zemlje je radi toga od najveće važnosti za njezinu ishranu. Druga prirodna bogatstva mogu se dokrajčiti, ali šuma, ispravno njegovana, nema nikada svršetka. Najvažnije mjesto u radu oko njege šuma zauzima procjenjivanje šuma, koje se u Švedskoj provada na jedan osobiti način, tako da ga može i nestručnjak rasuditi. Moguće je prerano, da se već sad o njegovu rezultatu govori, ali to je temelj, na kojem se dopušta izraditi gospodarske osnove za švedske šume. Već se sad čini, kao da se rezultat može polučiti sretnim uređajem, naime, da je kapital švedskih šuma veći, a njegov priraštaj brži nego šta bi se moglo to unaprijed predviditi. Onima, koji stiču izobrazbu na šumar, visokoj školi, povjerena je važna zadaća, da moraju njegovati i uzdržavati šume. Na koncu 100-godišnjeg jubileuma visoke škole imalo je također švedsko šumarsko društvo slijedećih dana svoju 25. godišnjicu. Ova se je održala u koncertnoj sali. Na ovoj svečanosti prisustvovao je također velik broj gostiju predašnjeg dana, a na čelu gostiju bilo je također Nj. K. V. nasljednik prestolja. Predsjednik švedskog šumarskog društva je također sadašnji drž. ministar Nj. Eksc. L i n d m a n, koji je održao svečani govor i istaknuo, da je društvo, kad se je 1902. god. osnovalo, pokrenuto sa jakim osjećajem, a novo doba tražilo je naročite mjere. Snage i interesi na šumarskom polju bili su dugo prije toga u djelatnosti, ali nisu imali uprave ni potpore. Trebalo je društvo, gdje bi se mogle izmijeniti misli, gdje bi se željama i pogledima na najvažnija dnevna pitanja moglo dati važnosti u otvorenoj diskusiji. . »Šuma — švedska snaga« glasi upis u medalje švedskog šumar, društva. Ovaj motto će društvo provesti u živu istinu svojim radom oko istraživanja švedskog šumarstva. Zatim je održao prof. Maks En dre s (Njemačka) predavanje o položaju evropskih šuma i gospodarenju šumskim produktima iza rata. Između ostalog istakao je, da se u novo nastalim ili ratom na svom području izmjenjenim državama državne financije na najlakši način potpomažu sa svojim drvnim viškom. Osim Čehoslovačke žive sve nove države od svoga šumskog priraštaja, djelomično ponudom sa niskim cijenama, a djelomično bez obzira na principe, koji bi morali za svako šumsko gospodarstvo i šumsko njegovanje biti putokazom, naime morao bi godišnji prirast u velikoj većini i uopće odgovarati godišnjem sijeku. Švedskoj i Finskoj pada u čast, da su postale gospodarima na drvnom tržištu. 32 |