DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 43 <-- 43 --> PDF |
samostaini rad, jer svrha je državnog´ šumskog gazdinstva, da bude što više živo, dakle naprednije i korisnije za državne interese, a ne da nastupa tome obratno stanje. Ne postupi li se tako, posledice su neminovne: Mesne Kontrole stajaće u punoj veličini svoje spomenute moći, a šumske ustanove bez svakog šireg intenzivnijeg rada, šume će biti mrtvi kapital. 3. 0 nedovoljnom davanju kredita za poslove u šumarstvu: kancelarijski materijal, putne troškove, obilježavanje šuma te uzdržavanje šumskih prometala. REZOLUCIJA. Godišnjim budžetima traži se od državnog šumskog gazdinstva da odbacuje što veće prihode u državnu kasu, a bezobzirno se skresavaju i brišu izdaci, koji omogućuju ostvarenje i pribiranje tih prihoda. Šumarskom osoblju oduzeti su svi atributi vršenja službe na terenu. Smanjeni su i oduzeti deputati na ogrijevnom drvu i zemljištu, a koliko su i priznati, ne osiguravaju se u budžetu. Putni troškovi za vršenje terenske službe isključuju izvršavanje stručnih radova na terenu. Opšte kancelarijske i manipulativne troškove (ogrev, osvet- Ienje i t. d.) veliki deo šumskih ustanova ne dobija, a da služba ne stane, daju te troškove činovnici iz svojih vlastitih sredstava. Zgrade, šumske ceste, nalaze se u najderutnijem stanju. Upropaštene ceste isključuju unovčenje šumskih produkata. Gospodarske su osnove za šume napuštene, jer se ne dobija sredstava ni za održanje onih, koje postoje. Šumski objekti, koje treba izložiti prodajama, da se realizuju prihodi, ne mogu se obeležiti i proceniti, jer nema za to potrebnih troškova. Novac kreditiraju preduzeća, koja su najviše interesirana za kup, šta je na posvemašnju štetu ugleda državnih ustanova. Potrebe zemljoradnika na gradi i ogrevu ne mogu se zadovoljiti, jer nema troškova, da se izvrše predradnje. Kako se vidi na svim stranama nedaće, koje ne mogu trpeti privredne šumske ustanove, ako treba da vrše zadatak stvaranja i povišenja prihoda državnog gazdinstva. Jugosloveusko Šumarsko Udruženje, na svojoj redovnoj godišnjoj skupštini u Zagrebu, skreće pažnju Ministarstvu Finansija na izloženo stanje, u koje je dopala šumska privreda i šumske ustanove, a koje zahteva neminovnu popravku, da se s jedne strane omogući realizovanje predviđenih prihoda, a s druge strane da šumska privreda i struka u blizoj budućnosti ne dospe u potpunu ruševinu i slo ., kojim p o s1 e d i c a m a predh o d i nemogućnost vršenja službe, pres tanak stručnih radova, propadanje šuma i njihovih objekata ili u kratko rečeno: šume postaju mrtvi kapital. Sve su tri rezolucije sa aplauzom jednoglasno primljene. G. Slapniča r obrazlaže i predlaže slijedeću rezoluciju: REZOLUCIJA. Jugosloveusko Šumarsko Udruženje na svojoj 52. redovnoj glavnoj skupštini od 8. i 9. decembra 1928. obraća se svojim jednoglasnim zaključkom Gospodinu Ministru Šuma i Rudnika s molbom: 1. da se izvoli priopćiti tom Udruženju tko upravlja sa mirovinskom zakladom činovnika imovnih općina, kojom je do likvidacije šum. odsjeka kr. zemaljske vlade u Zagrebu, upravljala bivša kr. hrv. slav. zem. vlada, po svojem računarskom uredu, odnosno zemaljskoj blagajni, 41 |