DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 47 <-- 47 --> PDF |
G. Ćirković : za visoku cijenu, koju je država platila za pragove, nije kriv trgovac, već država, koja je tek u martu o. g. raspisala natječaj za 500.000 komada hrastovih pragova, koje je trebala odmah isporučiti za potrebe dvostrukog kolosjeka Beograd—Novska. Užičani su ponudili 10.000 komada uz cijenu od 45 Din, a Travers po 59.50 Din, iskoristivši to što je država pošto po to morala da nabavi pragove. Na konferenciji Ministarstva Saobraćaja zaključeno je, da se podignu još dva zavoda za inpregnaciju. Tako bi imali u zemlji tri zavoda, koja bi mogla godišnje izraditi 600—700.000 bukovih pragova. Naša potreba iznosi 1,200.00 komada. Ostalo cea % milijona namiriti će se od hrastovih pragova. Naša produkcija iznosi 1,700.000 hrast, pragova, dakle se izvoz mora dozvoliti. Najedanput zabraniti izvoz pragova značio bi krah u šumskoj trgovini. O. M e 11 a š je mišljenja, da hitna zabrana nije potrebna. Treba zabraniti izvoz, ali tek pošto se nagomilane zalihe izvezu. Bukove pragove bolje bi bilo izrađivati, ali nastaje pitanje iz čega, kad su gotovo sve bukove šume izdane na dugoročne ugovore. Naravno treba osuditi, što se pragovi izrađuju i iz takovog materijala, iz kojega se dade vredniji materijal izrađivati. Dr. Nenadi ć odgovara predgovornicima i naglašuje, da se naše nacionalno dobro u šumama mora svim sredstvima čuvati. Trgovina je sa pragovima monolisana. Visoke cijene pragovima su vještačke, jer porast cijena nije u skladu sa porastom produkcije i izvoza. Predsj. C m e 1 i k predlaže neka se odabere odbor od 4 lica, koji će konačno redigovati rezoluciju u tome predmetu. U odbor ulaze gg. Metlaš, dr. Nenadić, Ćirković, Rohr i Jošovec, koji su redigirali rezoluciju, koju je skupština jednoglasno prihvatila, a koju donosimo na drugom mjestu. Dr. Pe t rači ć predlaže rezoluciju, kojom se protestuje proti proširenju člana 133. srbijanskog zakona o šumama na cijelu državu. I ako je na prošloj skupštini donesena takova rezolucija, zlo je tako veliko, da svaka skupština mora da protiv tome digne svoj glas. REZOLUCIJA. J. Š. U. na svojoj 52-goj glavnoj redovnoj godišnjoj skupštini, održanoj S. i 9. decembra 1928. u Zagrebu, konstatira jednoglasno, da je zakon od 12. decembra 1927., kojim su odredbe čl. 133. zakona o šumama od 30. marta 1891. proširene na cijeli teritorij Kraljevine, neprovediv u krajevima, na koje je proširen, s razloga, što stoji u suprotnosti sa već postojećim temeljnim kaznenim zakonima kao i sa zakonima i propisima administrativnih jedinica; što je štetan po ugled šumarskih i čuvarskih organa i što je štetan po interese općenarodne i državne, jer je taj čl. 133. promašio svrhu, koja se je proširenjem njegovim htjela postići. Stoga zaključuje J. Š. U. jednoglasno, da se zamoli Gosp. Ministar Šuma i Rudnika, da svojim uplivom uznastoji u interesu struke, naroda i države, da se u financijalnom zakonu za god. 1929/30. uvrsti zakonska odredba, po kojoj se taj zakon stavlja van snage i da što prije podnese Narodnoj Skupštini Zakon o Šumama, koji će vrijediti za cijelu Kraljevinu. Skupština burno odobrava i rezolucija se prihvaća jednoglasno. Prelazi se na VI. tačku dnevnog reda »Izbor nove Glavne Uprave i Nadzornog Odbora«. Nastavlja se istog dana u 16 sati. Pošto listine još nisu gotove, prelazi se na eventualije. Predsj. čmelik : predlaže, da se slijedeće godine održi skupština u Sloveniji i to u Ljubljani ili Mariboru. 45 |