DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 48 <-- 48 --> PDF |
G. Ruži ć preporuča Maribor. Nakon kraće rasprave odlučeno je velikom većinom glasova, da se iduća glavna skupština održi u Mariboru. G. K n e ž e v ić daje slijedeće objašnjenje. Kod prošlogodišnje skupštine apostrofirao je g. Manojlovića i mene g. Gen. Direktor Stamenković riječima »Druže i prijatelju, znamo se«. Ova izjava mogla se tumačiti tako, da ja spadam u društvo onih ljudi, koji nose ljagu, ili nešto, što ne bi bilo časno i pošteno. 1 ako sam dobio riječ, da o tome na onoj skupštini govorim, nisam to mogao radi buke, koja je nastala. Nadalje objašnjava samu stvar u pogledu određivanja klasifikacije bosanskog drveta i svoje stanovište u tome predmetu. G. Albin L eu s tek Obzirom na to, što Ministarstvo ne daje uopće odgovora na rezolucije Udruženja, predlažem, da se rezolucije i ne šalju G. Ministru, nego da se samo štampaju u »Š. L.«, a G. Ministra upozori, da su rezolucije izašle. Poslije kraće diskusije skupština prima predlog g. G r un w aida da se rezolucije imadu odaslati gg. Ministrima i poštom i lično po g. predsjedniku. G. Jo š ov e c: čita konačno redigovanu rezoluciju dra. Nenadića o izvozu hrastovih pragova. REZOLUCIJA 0 ZABRANI IZVOZA HRASTOVIH PRAGOVA. Glavna skupština Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja, održana dne 8. i 9. decembra 1928. u Zagrebu, po saslušanju referata profesora universiteta g. dra. Gjure Nenadića »Zabrana izvoza hrastovih pragova«, skreće pažnju nadležnih faktora na veoma teške posljedice, koje prijete valjanom gospodarenju sa hrastovim šumama u državi i podržavanju željezničkog saobraćaja zbog prekomjerne i nesistematske proizvodnje hrastovih pragova u šumama. 1. Od godine 1923., kada je izvoz hrastovih pragova dozvoljen, raste proizvodnja hrastovih pragova neslućenom brzinom. U godini 1927. izvezeno je hrastovih pragova 1,931.068, koja će brojka u godini 1928. dostići izvoz preko 2,500.000 pragova, jer je za prve tri četvrti ove godine dostigao izvoz hrastovih pragova nešto manje od 2,000.000 komada. U svemu je do sada u periodu od 10 godina zajedničkog života Srba, Hrvata i Slovenaca izvezeno hrastovih pragova 6,032.672 komada. Ogromne su to količine hrastovih pragova, koje se godišnje iz naše države izvoze u 20 država svijeta. Nema na svijetu države, koja izvozi tolike količine pragova kao naša država, koja svoje pragove- izvozi čak i u Njemačku, u kojoj je šumsko gospodarstvo najnaprednije na svijetu, koja bi svoje potrebe na pragovima mogla sama podmiriti, kada bi svoje šume bez reda i sistema sjekla, kako se to nažalost kod nas čini. 2. Usprkos toga, što je godišnja produkcija hrastovih pragova ove godine dostigla neslućenu visinu od 3,500.000 komada, cijena im je u državi još uvijek znatno visoka do 55—70 Din po komadu. Za godišnju potrebu pragova našim željeznicama, koja iznosi oko 1,200.000 komada, pošto je ugrađeno u željeznice od 10.000 km oko 12,000.000 pragova, pa ako se uzme godišnja potreba sa 10% tog kvantuma, izdaje se 55—65,000.000 Din. Na taj se način još jače tereti državni budžet za uzdržavanje željezničkog saobraćaja, što svi državljani teško osjećaju i podnose. Očita je anomalija u tom, da naše državne željeznice pored tolike hipeprodukcije hrastovih pragova, plaćaju kroz nekoliko zadnjih godina tako visoke cijene za pragove, koje ne padaju nego naprotiv sve više rastu. To je živ dokaz za to, da u trgovini sa pragovima ne dolazi do izražaja nacionalno ekonomski zakon o regulaciji cijena dobrima na tržištu prema ponudi i potražnji. Za robu na tržištu vrijedi pravilo, što je njena produkcija veća, to joj cijena mora biti manja. Mora dakle u trgovini sa hrastovim pragovima da postoji neka dosada nerazjašnjena zagonetka, jer kod 46 |