DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 48     <-- 48 -->        PDF

G. Ruži ć preporuča Maribor.
Nakon kraće rasprave odlučeno je velikom većinom glasova, da se iduća glavna
skupština održi u Mariboru.


G. K n e ž e v ić daje slijedeće objašnjenje. Kod prošlogodišnje skupštine apostrofirao
je g. Manojlovića i mene g. Gen. Direktor Stamenković riječima »Druže i
prijatelju, znamo se«. Ova izjava mogla se tumačiti tako, da ja spadam u društvo onih
ljudi, koji nose ljagu, ili nešto, što ne bi bilo časno i pošteno. 1 ako sam dobio riječ,
da o tome na onoj skupštini govorim, nisam to mogao radi buke, koja je nastala. Nadalje
objašnjava samu stvar u pogledu određivanja klasifikacije bosanskog drveta i
svoje stanovište u tome predmetu.
G. Albin L eu s tek Obzirom na to, što Ministarstvo ne daje uopće odgovora
na rezolucije Udruženja, predlažem, da se rezolucije i ne šalju G. Ministru, nego da se
samo štampaju u »Š. L.«, a G. Ministra upozori, da su rezolucije izašle.
Poslije kraće diskusije skupština prima predlog g. G r un w aida da se rezolucije
imadu odaslati gg. Ministrima i poštom i lično po g. predsjedniku.


G. Jo š ov e c: čita konačno redigovanu rezoluciju dra. Nenadića o izvozu hrastovih
pragova.
REZOLUCIJA 0 ZABRANI IZVOZA HRASTOVIH PRAGOVA.
Glavna skupština Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja, održana dne 8. i 9.
decembra 1928. u Zagrebu, po saslušanju referata profesora universiteta g. dra. Gjure
Nenadića »Zabrana izvoza hrastovih pragova«, skreće pažnju nadležnih
faktora na veoma teške posljedice, koje prijete valjanom gospodarenju sa hrastovim
šumama u državi i podržavanju željezničkog saobraćaja zbog prekomjerne i nesistematske
proizvodnje hrastovih pragova u šumama.


1. Od godine 1923., kada je izvoz hrastovih pragova dozvoljen, raste proizvodnja
hrastovih pragova neslućenom brzinom. U godini 1927. izvezeno je hrastovih
pragova 1,931.068, koja će brojka u godini 1928. dostići izvoz preko 2,500.000 pragova,
jer je za prve tri četvrti ove godine dostigao izvoz hrastovih pragova nešto manje od
2,000.000 komada. U svemu je do sada u periodu od 10 godina zajedničkog života Srba,
Hrvata i Slovenaca izvezeno hrastovih pragova 6,032.672 komada.
Ogromne su to količine hrastovih pragova, koje se godišnje iz naše države
izvoze u 20 država svijeta. Nema na svijetu države, koja izvozi tolike količine pragova
kao naša država, koja svoje pragove- izvozi čak i u Njemačku, u kojoj je šumsko
gospodarstvo najnaprednije na svijetu, koja bi svoje potrebe na pragovima mogla
sama podmiriti, kada bi svoje šume bez reda i sistema sjekla, kako se to nažalost
kod nas čini.


2. Usprkos toga, što je godišnja produkcija hrastovih pragova ove godine dostigla
neslućenu visinu od 3,500.000 komada, cijena im je u državi još uvijek znatno
visoka do 55—70 Din po komadu. Za godišnju potrebu pragova našim željeznicama,
koja iznosi oko 1,200.000 komada, pošto je ugrađeno u željeznice od 10.000 km oko
12,000.000 pragova, pa ako se uzme godišnja potreba sa 10% tog kvantuma, izdaje se
55—65,000.000 Din. Na taj se način još jače tereti državni budžet za uzdržavanje
željezničkog saobraćaja, što svi državljani teško osjećaju i podnose.
Očita je anomalija u tom, da naše državne željeznice pored tolike hipeprodukcije
hrastovih pragova, plaćaju kroz nekoliko zadnjih godina tako visoke cijene za
pragove, koje ne padaju nego naprotiv sve više rastu. To je živ dokaz za to, da u
trgovini sa pragovima ne dolazi do izražaja nacionalno ekonomski zakon o regulaciji
cijena dobrima na tržištu prema ponudi i potražnji. Za robu na tržištu vrijedi pravilo,
što je njena produkcija veća, to joj cijena mora biti manja. Mora dakle u trgovini
sa hrastovim pragovima da postoji neka dosada nerazjašnjena zagonetka, jer kod


46