DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1929 str. 49 <-- 49 --> PDF |
velike hiperprodukcije cijena sve više raste. Neosporno je, da je trgovina sa hrastovim pragovima kod nas koncentrisana u rukama nekih velikih firma, koje cijene pragovima vještački visoko drže. Po tom tako moiiopolisaiiom položaju iskorišćavaju bezobzirno našu željezničku upravu, da ova za hrastove pragove mora plaćati jednaku cijenu, koju plaćaju i druge eminentno importne države za pragove, a koje u svojim šumama proizvode jedva 10 % pragova vlastite potrebe. Taj monopolisani položaj neke firme spram naše države direktno zlorabe što se dokazuje ovom činjenicom. Kada je Direkcija Željeznica u Zagrebu u proljeću ove godine dobila od Ministarstva Saobraćaja ovlaštenje, da ispod ruke do najviše cijene od Din 50.— kupuje pragove od producenata za dupli kolosjek Beograd—Novska, to su neke domaće firme taj pokušaj u zametku ugušile. Naime prije početka te ručne kupnje kupovale su velike firme pragove od malenih producenata uz cijenu od Din 37.— do 40.— po komadu, ali su odmah u početku, kad je Zagrebačka Direkcija počela kupovati potrebne pragove, digle cijene istima na Din 60.— odnosno prosječno Din 10.— više po komadu. 3 Drugo veliko zlo, koje dolazi od slobodnog izvoza hrastovih pragova teško pogađa opstanak i razvitak mladih hrastovih šuma u državi, naročito u Hrvatskoj i Slavoniji i Bosni, gdje se zadnjih godina hrastove sastojine srednje dobe upravo od reda sijeku i u pragove izrađuju. 4. Maleni vlasnici prodaju svoje dobro čuvane hrastove šume seoskim trgovcima i birtašima, koji opet ove, bez dozvole vlasti, sijeku i u pragove izrađuju. Na željezničkim stanicama prodavaju ih dalje namještenicima i pouzdanicima firmi, koje plaćaju daleka manje cijene nego što traže bilo od naše države bilo od stranih kupaca hrastovih pragova. 5. Pa i veleposjednici dobivaju lako i brzo od Ministarstva Šuma i Rudnika dozvolu za sječu hrastovih sastojina na prostranim površinama od nekoliko 1000 jutara, koje nisu u financijskom pogledu zrele za sječu, nego samo za proizvodnju pragova. Na taj način su potpuno upropaštene prostrane, mnogo vrijedne hrastove sastojine od srednje dobi, koje su bile uzgojene sa mnogo truda i mara, i koje su predstavljale veliki kvantitativni i kvalitativni priraštaj, po kome bi priraštaju za sjegurno nakon dva do tri decenija vrijedile najmanje tri do četiri puta toliko, za koliko su sada prodane. 6. Seoski trgovci i birtaši, koji hrastove pragove od šumskih štetočinaca kupuju, a \\ čemu su pomagani članom 133. Šumskog Zakona predratne Srbije, koji je član nedavno zaključkom Narodne Skupštine protegnut na tako zvane prečanske krajeve, a po kom se štete u šumama imaju proveriti po seoskim odbornicima, jesu glavni zatornici mnogih šuma komuna i privatnih lica. 7. Ako se uvaži, da je u Hrvatskoj i Slavoniji uslijed katastrofalnog sušenja šuma zadnjih godina posušeno oko 2,500.000 m3 hrastovog drva sredujo^dobnih sastojina, pa ako se tomu doda ogromna količina hrastovog srednje-dobnog zdravog drva, koje se izrađuje u pragove, to se dolazi do potpunog osvjedočenja, da slobodni izvoz hrastovih pragova u temeljima ugrožava opstanak hrastovih šuma u državi, a time dovodi u pitanje normalno uzdržavanje naših željeznica, kojih je normalno funkcionisanje od odlučne važnosti ne samo za naš materijalni opstanak i kulturni napredak, nego ništa manje i za obranu same države. 8. Prema aproksimativno izvedenom računu za hrastove šume u Hrvatskoj i Slavoniji, koje se mogu jedino smatrati glavnim rezervoarom za snabdevanje naših željeznica sa hrastovim pragovima, može se kroz slijedećih 10 godina izraditi najviše oko 1,700.000 komada pragova godišnje, čime će se jedva pokriti potrebe naših željeznica, a za eventualni izvoz u inostranstvo preostat će malo ili nimalo. 47 |