DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 10 <-- 10 --> PDF |
manjkanja godišnjeg etata nisu mogle vršiti svoj zadatak, preuzela je država sve šume u svoje vlasništvo i narod se koristi sa šumama kao i prije segregacije. Moji su predloži radikalni, jer drugačije ne ide. Ili tako ili rasudo. Ne treba napose isticati, kako ovi prijedlozi važe samo za slučaj1, da se prilike u zemlji srede. Nije mi poznato, kakovo stanovište zauzima naše stručno Ministarstvo,, koje je u prvom redu zvano i nadležno, da ovo pitanje pokreće i riješi sporazumno sa Ministarstvom za Agrarnu Re formu i Ministarstvom Financija. Održano je nekoliko anketa bez re zultata. Ali, ne čekajući na to, ima više i takvih predloga, koji nisu strogo vezani na donošenje specijalnih propisa, već se njihovom izvršenju može pristupiti i bez toga. Tako primjerice : a) da se ujednostavni i pojeftini uprava, koja je kod nekih imovnih općina preskupa; b) da se proširi djelokrug šumskim upravama; c) da se strogom primjenom S 17- Naputka A. uživaoci prisile na još veću štednju sa šumskim proizvodima i to propisivanjem odnosno uvećavanjem taksa na užitke, a sve te takse ili dio njih da se upotrebi za investicije u šumskom gospodarstvu i pomoć pravoužitnicima; d) da se beskompromisno vrše svi propisi o zaštiti šuma, a dužne šumske odštete da se po presudi odmah utjeraju; e) da se diže vrijednost šuma: racionalnim investicijama, izgradnjom šumskih prometila, intenzivnijim pošumljavanjcm, smanjivanjem površina za pašu, radnjama u režiji; f) da se provodi kooperacija imovnih općina radi osiguranja i unapređenja zajedničkih i vlastitih interesa (novčano pomaganje, sporazumno i zajedničko istupanje kod licitacija, a osobito karteliranje u prodaji hrastovine. međusobna nabava ogrijeva i grade, izmjena činovništva i lugara); g) da se gospodarstvo imovnih općina akomodira sve više interesnim sferama pojedinoga sela ili općine. (Već danas prilikom revizije postojećih i sastavka novih gospodarskih osnova treba imati na umu trajno ušumljenje pojedinih sela u onim šumama, koje čine interesnu sferu pojedinih sela i općina, dakle da se provede naročito gospodarsko razdijeljenje šuma) : h) da se đeetatizira uprava onih imovnih, općina1.- koje to zatraže, a kod onih, koje ostanu pod dr´žavnom upravom, ima se država pobrinuti za njihov personal ; i) konačno, da se državni stručni nadzor pooštri. Riješenje pitanja pasivnih imovnih općina u prvom redu kao i imovnih općina uopće zavisi o izvršenju čl. 41. Ustava odnosno o agrarnom zakonodavstvu, zakonu o eksproprijaciji velikih šumskih posjeda i Zakonu o reviziji segregacija. Državni Ustav članom 41. osigurava korišćenje sa šumama seljacima i onima, koji se uzgred bave zemljoradnjom. Na krajiške se imovne općine i zemljišne zajednice taj član Ustava ne odnosi, jer su one zemljoradničke ustanove. Ali većina njih ne može danas više odgovarati svojoj svrsi, zato propadaju. Od toga nastaje šteta i za njih i za državu. Njihovo šumsko gospodarstvo mora se sačuvati i pojačati ne samo koope 64 |