DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ING. STJEPAN ŠURIĆ, ZAGREB: TAČNOST PROCJENE SASTOJINA POMOĆU PRIMJERNIH PLOHA (L´ EXACTITUDE DE L´ ESTIMATION DES PEUPLEMENTS AU MOYEN DES PLACES D´ ESSAI) (Nastavak — Suite) P P rimjenjujući formule za srednju pogrešku pojedinog mjerenja i srednju pogrešku aritmetičke sredine na ustanovljivanje zbroja temeljnica sastojine pomoću primjernih ploha, koje su međusobno jednake i koje su jednako raspoređane po cijeloj sastojini,* imali bismo da izvršimo slijedeći računski posao: treba izračunati zbroj temeljnica svake primjerne plohe za sebe i izračunati aritmetski srednji zbroj temeljnica (S) od svih primjernih ploha zajedno, zatim naći diferenciju svake primjerne plohe naprama toj aritmetičkoj sredini, sve te diferencije kvadrirati, sumirati i t. d. Kod velikog broja primjernih ploha (a po ovom načinu moramo uzeti dosta velik broj primjernih ploha) to je jako velik posao. Da ga ujednostavimo, možemo upotrijebiti dva približna načina. Prvi način sastoji se u tome, da rezultate svih primjernih ploha saberemo u dva srednja rezultata: i to tako, da sve primjerne plohe sa lihim rednim brojem obradimo zajednički (t. j . od njihovih rezultata uzmemo aritm. sredinu), a isto tako i sve plohe sa takim rednim brojem. Ovakovu grupaciju uzimamo zato, da i u jednoj i u drugoj grupi budu u rezultatima pojedinih primjernih ploha i pozitivne i negativne pogreške jednako vjerojatne,, što je glavni uvjet za izjednačivanje. A to će i biti, jer i jedna i druga grupa sadrži primjerne plohe, koje su objektivno i podjednako raspoređane po cijeloj sastojini. Ta dva srednja rezultata neka budu Gj i Gt, a njihova diferencija O —I— C1 neka bude d. Konačni srednji rezultat je ——~—-= G. Njegova srednja pogreška iznosi prema (12) za n = 2: * Ovdje se dakle sa rezultatom klupovanja svake pojedine primj. plohe postupa jednako kao sa pojedinačnim rezultatom opetovanog mjerenja jedne te iste veličine, a to je u smislu definicije slučajnih pogrešaka sasvim dozvoljeno. Jer isti oni zakoni, koji važe za diferencije između pravog iznosa stanovite veličine i pojedinačnih, opetovanim mjerenjem njenim dobivenih iznosa, važe jednako i za diferencije između prosječnog temeljničkog zbroja cijele sastojine i temeljničkog zbroja svake pojedine primj. plohe. To isto važi u oba slučaja također za diferencije između pojedinačnih iznosa i njihove aritm. sredine. Potvrdu za ispravnost ovog postupka vidjet ćemo kasnije. |