DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Gi ~f-Gt ^ ,, Gf — Gt cl ´ ~ 2 ´ ~ ~2 2 _ G, -f-Gt n Gi — G, cl Vi — 2 Gt = — " = + Y Uvrstimo li gornje vrijednosti za »j i vt, dobijamo: .- + \/ J_ _1_ - + A ± _± V 2 2 (16) Na ovaj smo način znatno uprostili računjanje srednje pogreške aritmetičke sredine. Ovako izračunate pogreške neće biti iste, kao da smo ih računali iz pojedinih primjernih ploha. No ipak daju nam one neku orijentaciju, kako ćemo poslije vidjeti iz tabele 2—5. Ta orijentacija je to sigurnija, što obično provađamo mjerenja za čitav niz sastojina, pa će nam sumarna srednja pogreška, koja prema (14) iznosi biti to pouzdanija, što veći broj, sastojina naša jedinica sadržaje. Ovo ću pokazati jednim primjerom iz prakse. U Gorskom Kotaru, šumskoj upravi Novi obavljena su mjerenja sastojina za sastav gospodarske osnove, i to pomoću primjernih ploha. Šuma se sastoji od pra starih mješovitih sastojina (bukve i jele) -na krasu, u glavnom prebornog karaktera, mjestimice čisto karaktera prašume. Ima tu mnogo praznih i golih mjesta. Tlo je izraziti kras, te pokazuje neprestane varijacije boniteta i obrasta u najmanjim razmacima: ponikve sa odličnim obrastom i uzrastom stabala, da za kojih dvadeset koraka pređe u gotovo go krš sa najslabijim bonitetom., kržljavim stablima i malim obrastom. Za ovakove prilike morao bi biti doista vrlo »vješt« taxator, koji bi znao i mogao »odabrati« primjerne plohe. Jedini način, kako se moglo doći do nekog rezultata pomoću primjernih ploha, jest način pomoću međusobno jednakih i jednoliko raspoređanih primjernih ploha. Tako je i rađeno. (Vidi tabelu 1.) Svaka primjerna ploha imala, je veličinu od 200 m2, a međusobna udaljenost iznosila je ça 100 koraka. Površina sviju primjernih ploha zajedno iznosila je oko 4% ukupne površine. Okružja, koja su ovdje najniža jedinica u prostornoj razdiobi, iznosila su poprečno nešto više od 50 ha, tako da je na svako okružje došlo poprečno oko 100 primjernih ploha. Sve plohe sa lihim rednim brojem računate su zajednički, isto tako one sa takim rednim brojem. Iz diferencije (d) rezultata lihih i takih primjernih ploha izračunata je srednja pogreška (M) za svako okružje (formula 16). Te se pogreške dosta jako međusobno razlikuju, kreću se između 0T% i 25T%, poprečno oko 6%. Ta nejednolikost mora da ima više uzroka. Glavni uzirok bit će svakako nepodudaranje rezultata po formuli (16) sa rezultatima, koji bi se izračunali po ispravnoj formuli (12). U istoj, ako ne možda i u većoj mjeri, bit će kao uzrok ovolikoj nejednolikosti pogrešaka vjerojatna velika nejednolikost sastojina, 67 |