DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 23 <-- 23 --> PDF |
razloga i preko granica, koje nam je diktirao uzgojni momenat. Za to je na izvjesnim mjestima ugroženo pomlađivanje jelovine. Čiste bukvike nastojali smo popuniti jelom i smrekom. Povoljni rezultati takvog eksperimentisanja vidljivi su jedino tamo, gdje su vrsni stručnjaci, kraj stalne i dobre stručne inicijative i pod valjanim nadzorom, vršili takve poslove po utvrđenim metodama savremene nauke. A to se kod nas u Hrvatskoj radilo kod nekih uzornih vlastelinstava. Kakogod smo u Slavoniji odstranjivali mjestimice vrlo radikalno i naglo sve, što nije bilo hrast, tako smo istovremeno u području Velike, Male Kapele i Velebita uklanjali bukvu kao bezvrijedno drvo. Pravoužitnik ogulinske imovne općine morao je još pred 20 godina porušiti dva bukova stabla kao bezvrijedna, da može zatim rušiti jelova stabla, doznačena mu za građu. Zbog nestajanja hrasta zagovara se ne samo njegova sadanja prirodna smjesa s jasenom, grabom, brijestom, već se zagovara čak i preborno gospodarenje.1 Stručnjaci u ovim krajevima Kapele i Velebita u glavnom su prestali uništavanjem bukve iz uzgojnih razloga, a danas joj se počinje obraćati sve veća pažnja, jer je potražnja za njom sve veća. U krajiškom dijelu bukva se trebala u glavnom za ogrijev, zatim za cjepanje vesala, vratila, duge. Radi toga su bukvici u blizini naselja potisnuti u udaljenija i teže pristupačna mjesta, a na njihova mjesta došla je jelovina. Tu se bukva ne će skoro da vrati. U komunalnim šumama, pristupačnim ovlaštenicima, nije mogao biti odlučan financijalni momenat niti će to moći biti u buduće. Ovlaštenici trebaju ogrijev i građu, bukvu i jelu, u izvjesnom omjeru, koji je gospodarstvenim osnovama propisan, a po čemu su se izvršni organi upravljali. Državne su šume udaljenije od naselja i bolje sačuvane. I iz njih su vađena najbolja jelova i bukova stabla. U uzornom privatnom šum. posjedu kneza Thurn Taksisa u Gorskom kotaru također se nastojalo sječom i podbjeljivanjem (ringlovanjem) bukve, zatim pomlađivanjem i pošumljavanjem jele i smreke — postepeno ukloniti bukvu ili ju barem svesti na onolik razmjer, kako to pomlađivanje četinjastih šuma zahtjeva.2 Svrha je tamošnjem gospodarstvu uzgoj četinjastih šuma, dok bukva u tom nastojanju ima samo pomoćnu ulogu. Ovo je nastojanje u većem dijelu prešlo granice, jer na vrlo mnogim površinama bukvu uopće ne vidimo, a na izloženim, višim mjestima toga šumskoga posjeda suviše veliko uklanjanje bukve nije osiguralo ni pomladjivanje jelovine niti je podiglo produktivnu snagu tla. To se vidi već i iz sječivih zaliha i godišnjeg etata za prve dvije periode, kod kojih je razmjer jele prema bukvi daleko ispod naučne normale. Tamošnji stručnjak g. ing. Franciškovi ć opazio je, da je »pomlađivanje jele moguće samo u smjesi s bukvom, dok je ono u čistim jelovim sastojinama vrlo teško, gotovo nemoguće«. Prolazeći nekojim šumama po Bosni i Hrvatskoj, nisam mogao da to isto zapazim, već sam primjetio, kao da između tih dviju vrsta nastaje neka izmjena, ali da jelovina 1 Dr. Pe traci Ć: Šum. List 1926. br. 3. Pag. 204. 2 Ing. Stjepan F r a n c i š k o v i ć: »Šume i šumarstvo vlastelinstva Thurn Taxis u zapadnoj Hrvatskoj«. Šum. List g. 1927. Pag .409—420, 463—480, 504—516. 77 |