DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ipak redovito osvaja tlo i potiskuje bukvu i da se jelove šume bez znatnijih poteškoća i bez pomoći bukve pomlađuju. Gosp. prof. Dr. N e n a d i ć napisao je, da je u »Saksonskoj smreka kao najrentabilnija vrsta šumskoga drveća osvojila malo ne sve tlo i potisla iz gospodarenja najnerentabilniju vrst drva — bukvu«.3 Gosp. Fr a n- c i š k o v i ć gleda na ovo ispravnije i umjerenije, jer je ustvrdio, da »i kraj rastuće vrijednosti bukovine ipak ona u vrijednosti daleko zaostaje za četinjačama«.4 Opazivši, da kraj ovakovoga naučavanja i pisanja mnogi mlađi drugovi, a i moji gotovo svi mlađi činovnici zaista na djelu pokazuju znatnu averziju prema bukvi, upozorio sam u br. 5. pr. g. Šum. Lista na str. 251., da treba nešto više obzira i opreza prema bukvi, jer da je danas njezino iskorišćavanje sve veće, da je ona prema tomu sve vrijednije drvo, te da joj je i porast cijene u izgledu, dakle da rđavo mišljenje o bukvi nije posve ispravno i da se danas više ne može govoriti o nerentabilnosti bukve tako rezolutno i apsolutno. Osjećao sam dakle, da je potrebno ova gledišta o bukvi pomiriti, kako bi se na stvar gledalo realnije i pravilnije. Na taj moj člančić o rentabilnosti bukve osvrnuo se g. Fran c iš k o v i ć5 dokazujući manju rentabilnost bukve, što ja nisam nigdje ni osporavao. Kako je pri tom išao i malo dalje, potrebno je, da svoj prvi prikaz upotpunim i objasnim. Na izjavu g. prof. N e n a d i ć a, da je bukva najnerentabilnija vrst drva, ne bih se osvrtao, kađ se ona ne bi davala ex cathedra studentima. Mnogi mladi i najmlađi naši drugovi ne bi išli predaleko u uklanjanju bukve, da uzgoje najrentabilniju vrst drva: smreku. Ovo je tim teže, što još danas mnogi svršeni đaci dolaze odmah na upravu, nemaju potrebne ustaljenosti stručnih pogleda i potrebne orijentacije, sjećaju se riječi svoga učitelja i konsigniraju bukvu i preko mjere. Ovom prilikom moram napomenuti, da rezultati sa kulturom smreke kod nas do sad ne zadovoljavaju, jer mi moramo pomlađivati smreku sa sjemenom ili biljkama naših domaćih starih smrekovih stabala, a ne stranim sjemenom i biljkama, koje se odmah u prvoj generaciji ne mogu aklimatizirati. I ako je mišljenje g. Franciskovića mnogo umjerenije i pravilnije od mišljenja g. N e n a d i ć a, ipak i to njegovo mišljenje hoću da ublažim u prilog bukvi. Pri tome sam uzeo u obzir i to, da bukva kod nas zaprema 60—70% površine svih šuma. Opća naša šumsko - gospodarska politika (kad bi je imali) trebala bi prema postojećoj nauci određivati u državnom i komunalnom šumarstvu što intenzivniji i brži prelaz iz bukovine u smrekovinu respect, jelovinu. Čast nauci, ali se prije 40 godina nije moglo znati, do kakve će sve upotrebe bukva danas doći, niti joj može biti danas poznato, kakva će biti njezina buduća upotreba, jer to zavisi o okolnostima, koje će u budućnosti o tom odlučiti. Ne možemo dakle računati s izvjesnim znanstveno utvrđenim, a nepromjenljivim faktorima. A kad je tako, ne treba a priori zabaciti svaki takav oprez i upozorenje u gospodarenju sa našim bukovim šumama, koje u najmanju ruku 3 Šum. List g. 1926. broj 5. Pag. 200. 4 Šum. List g. 1927. broj 10. Pag. 469. 5 Šum. List g. 1928. broj 6. i 7. Pag. 285. 78 |