DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 29     <-- 29 -->        PDF

NASTAVA i NAUKA


DVADESET I PET GODINA RADA »UDRUŽENJA STUDENATA ŠUMARSTVA«
U ZAOREBBU.


Mjeseca februara o. g. proslavit će Udruženje Studenata Šumarstva u Zagrebu
na svečan način 25-godišnjicu svoga osnutka. Potrebno je stoga, da se tom prilikom
upozna rad toga udruženja i da se za tu proslavu zainteresuje sva stručna javnost,
tim više, što je iz redova toga Udruženja izašao velik dio naših šumara.


U Zagrebu je 1898. godine osnovana na Univerzitetu Kr. Šumarska Akademija
kao neka vrst privremenog odjeljenja Filozofskog fakulteta. Njezin skroman rad nije
niti mogao biti zapažen od šire javnosti, jer je sva pažnja bila koncentrisana na politički
živoit, gdje se oko god. 1903. vode najžešće borbe sa Mađarima. Tuđinska vlast
iz političkih razloga zapostavlja zagrebačku Šumarsku akademiju i ne da joj, da stupi
u red sa sličnim institucijama u Monarhiji, a njenim apsolventima oduzima dapače mogućnost
namještanja u administraciji državnih šuma na području Hrvatske i Slavonije.
Razumljivo je, da je takav postupak vlasti morao izazvati revolt kod studenata šumarstva.
Oni uviđaju, da se proti sistematskom ignorisanju tuđinske vlasti ne može boriti
pojedinac, nego tek jedna dobro organizovana i jaka cjelina.


Razloga za osnivanje kluba studenata šumarstva bilo je mnogo. Eminentna bila
je potreba, da se počnu izdavati skripta iz pojedinih naučnih predmeta, da se organizuje
sistematski ciklus stručnih predavanja, te da se tako privuku u kolo studentskih
želja i nastojanja gg. profesori, koji će ih svojim savjetom i iskustvom pomoći. Šira
javnost bila je potpuno neobaviještena o prilikama studenata šumarstva, jer ovi nijednom
prilikom dotada ne nastupaju samostalno niti kao organizovana cjelina. Šumarske
prilike toga vremena bile su upravo očajne, te je najvažnije bilo pitanje sređivanja
tih prilika u Hrvatskoj. Stoga su studenti odlučivši osnovati svoj klub namijenili
mu´ zadaću, da bude onaj »spiritus movens et agens«, koji će preuzeti na sebe brigu
oko reorganizacije tih prilika. Tako su eto i prilike upravo diktirale osnivanje studentskog
udruženja.


Slušači Šumarske akademije sastadoše se na skupštinu, donesoše pravila i
jednoglasno dadoše udruženju ime »Klub hrvatskih šumarskih akademičara«. Puni oduševljenja
dadoše se odmah na posao i tako postade njihov klub ono žarište, oko kojega
se sakupljahu svi naši studenti šumarstva. Razgledavši arhiv i stare zapisnike nađoh
gotovo na svakoj´ strani imena studenata, današnjih naših ponajboljih kulturnih radnika
i šumarskih stručnjaka. Svi oni prodoše kroz redove ovoga kluba: što kao članovi
uprave, što kao redovni članovi. Starije pak generacije šumara prodoše kroz arhiv i
zapisnike kao dobročinitelji, pomagači i začasni članovi. Klub hrvatskih šumarskih
akademičara dade nam iz svojih redova čitave generacije naših šumara, najboljih
stručnjaka i profesora. Velika i teška zadaća, koja je bila namijenjena Klubu, uvijek je
svima članovima lebdila pred očima, te je nikada ne smetnuše s uma, niti odustađoše
od svojih ideala.


Prva zadaća Klubu bijaše nastojanje, da se Šumarskoj akademiji dade isti po


ložaj, kao što ga je imala Šumarska akademija u Šćavnici ili Bodenkultura u Beču; da


se akademija uzvisi na fakultet, a apsolventi da dobiju naslov inženjera. Zatim da budu


primani i u administraciju državnih šuma, što su im dotada Mađari uskraćivali. Zato


klubski sastanak mjeseca marta 1904. raspravlja o neodređenom stanju apsolvenata


Šumarske akademije i njenih profesora. Ogorčeno se i kao hitno tražilo od vlade, da


privede kraju pitanje Šum. akademije. — Redovita glavna skupština od 10. XI. 1905.


opet raspravlja o tom pitanju, te se predlaže, da se u ime svih akademičara pređa


predstavka na sabor, kako bi se stanje studenata poboljšalo, položaj Šumarske aka


83




ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 30     <-- 30 -->        PDF

demije definitivno uredio i njeni apsolventi primali u administraciju državnih šuma u
Hrvatskoj. — Izvanredna skupština od 24. XI. 1905. donosi ovu predstavku na sabor i
potpisuju je svi učesnici skupštine. — Izvanredna skupština od 27. XI. raspravlja o
tome, da se pošalje deputacija banu u pogledu uređenja akademije.


Udruženje vodi brigu i o već svršenim šumarima, kako bi im se našla sigurna i
dostojna namještenja. Zato odborska sjednica od 28. XI. 1911. odlučuje, da se od bugarske
i dalmatinske vlade zatraže uslovi, pod kojima primaju šumarske apsolvente u
svoju službu. Ujedno šalje Udruženje protest, što je jedan šumar iz Nancya došao u
bugarsku službu kao podšumar I. klase, a zagrebački apsolvent kao podšumar II. klase.


Dne 1. VI. 1913. drži se prošireno odborsko sijelo, jer su sve skupštine u Hrvatskoj
tada bile zabranjene. Ovo sijelo je izraz oduševljenja, što su davna nastojanja
Kluba za izjednačenje sa ostalim visokim školama u državi postignuta, te naši apsolventi
mogu biti primani u upravu državnih šuma u Ugarskoj, Hrvatskoj, Slavoniji i
Bosni. Jednoglasno se zaključuje, da se na sve gimnazije i realke u Hrvatskoj i Slavoniji,
Bosni i Hercegovini pošalju pozivi, da se što više slušača upiše u Šumarsku akademiju,
jer je sada prošireno polje rada i lakša mogućnost namještenja. Tu je pročitan
i primljen poziv na srednoškolce. Proglas istog sadržaja šalje na srednjoškolce i glavna
skupština godine 1918., kad je radi ratnih prilika broj slušača vanredno pao.


Klub sazivlje za 11. III. 1919. vanrednu skupštinu radi istupa sa jedinstvenom
željom i zahtjevom glede reforme Šumarske akademije. Skupštini prisustvuju i gotovo
sva gg. profesori. Traži se samostalnost zavoda sa naslovom »Visoka škola za šumarstvo
« ili »Šumarski fakultet«. Semestralne ispite treba dokinuti, a uvesti državne ispite
nakon prve, treće i četvrte godine. Zatim se traži za apsolvente naslov inženjera. Za
ostvarenje ovih želja i njihovo obrazloženje na kompetentnom mjestu izabrana su dva
delegata, koji će poći u Beograd i predati rezoluciju gg. ministrima prosvjete i Šuma 1
ruda, te predsjedniku »Narodnog predstavništva i banu u Zagrebu.


Urgiranja na kompetentnim mjestima imala su gotovo uvijek uspjeha, te je većina
molba i predstavki prije ili poslije bila uvažena, jer se nikada nije tražilo ono, što po pravu
i zakonu ne bi pripadalo. Stoga glavna skupština od 16. XI. 1919. radosno konstatira, da
je davna želja Udruženja, kao predstavnika sviju studenata šumarstva konačno ostvarena,
jer je Kr. šum. akademija podignuta na samostalni Šumarski fakultet. — Skupština od


24. XI. 1920. jednoglasno prima, da se od Povjereništva za prosvjetu i vjere u Zagrebu
traži naslov »inženjer« i za sve apsolvente bivše Šumarske akademije u Zagrebu, koji
su napravili propisane ispite. — Skupština od 6. XI. 1921. konstatira, da je uvažena
ova predstavka. — Odborska sjednica od 27. XII. 1920. šalje protest proti naredbe Ministra
finansija, kojom se zapostavljaju apsolventi šumarstva kod primanja u državnu
službu. — Odborska sjednica od 28. X. 1921. zaključuje, da se zatraži od g. dekana,
da se polaganje pojedinačnih ispita protegne kroz cijeli semestar, a ne samo kroz mjesec
dana ispred konca i mjesec dana iza početka semestra. — Odborska sjednica od 16. I.
1924. zaključuje, da se pošalje dopis J. A. P. D-u, da ono povede akciju za smanjenje
ispitnih taksa. —Odbor! 13. XI. 1924. konstatira uspjeh svoje akcije, da se svedodžba za
svaki ispitni predmet ne mora posebno taksirati, nego se može izvaditi jedna svjedodžba
za sve predmete sa onolikom taksom, kolika je prije bila potrebna za jedan predmet. —
Odborska sjednica od 10. III. 1925. izabire dva delegata, koji će otići u Beograd, da
isposluju! kredit za naučnu ekskurziju. — Isto tako 26. I. 1926. šalje u Beograd dva delegata
radi odobrenja kredita za naučnu ekskurziju četvrtom godištu. — Sjednica od
16. II. 1928. zaključuje poslati u Beograd dvojicu delegata, koji će podnijeti i obrazložiti
predstavku radi nepravednog podjeljivanja stipendija i ferijalne prakse. — Qlavna
skupština od 17. XI. 1928. zaključuje, da Udruženje napravi molbu na profesorski savjet,
kako bi se dokinule takse na pojedinačne ispite, jer je država nametnula novu veliku
taksu na pojedinačne ispite u formi taksenih maraka.
84




ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Osobito nastojanje Udruženja bilo je uvijek o tome, da studentima Šumarskog
fakulteta dade potrebna učila i time olakša studij. S ponosom gleda današnji odbor na
rad svojih predšasnika na tom polju, jer ono, što je učinjeno, napravljeno je isključivo
nastojanjem Udruženja sa njegovim vlastitim sredstvima i radom njegovih članova.
Danas raspolaže Udruženje gotovo svim skriptima i svaka glavna skupština određuje
odboru smjernice,što će se nova izdati, a što opet obnoviti.


Materijalno stanje svojih članova poboljšava Udruženje na razne načine. Ono
podjeljuje beskamatne zajmove svojim članovima, posuđuje novac za nabavke odijela,
daje skripta na otplatu i na poklon. Onim članovima, koji su nesretnim slučajem nastradali
i postali dulje nesposobni za rad, Klub podjeljuje potpore i tako doprinosi njihovom
što skorijem ozdravljenju.


Ogromne svoje troškove i izdatke pokriva Udruženje doprinosima javnih i
samoupravnih tijela, dobrovoljnim prilozima, darovanjima velikih šumarskih preduzeća i
napokon članarinom. Da namakne materijalna sredstva i da članovima pruži mogućnost
lijepe zabave i društvene naobrazbe, priređujei Udruženje zabave i plesove. Tako 16. II.
1906. pada zaključak o prvoj šumarskoj zabavi i izabire se zabavni odbor. Ovakove
zabave održavaju se i poslije, a nakon rata dolaze i priredbe većeg stila. —i Odborska
sjednica od 29. 1. 1922. zaključuje, da se održi akademski šumarski ples i izabere zabavni
odbor. Taj je odbor priredio ples, koji je moralno vrlo dobro uspio, a donio je


30.000 dinara čistoga prihoda. Zabava od 1925. god. donosi opet velik moralni uspjeh,
a iznos od 12.372 dinara kao čist prihod. — Prigodom 20-gođišnjice održano je nadalje
svečano jubilarno sijelo u prostorijama Jugoslavenskog Šum. Udruženja.
Udruženje studenata šumarstva olakšava studij svojim članovima dajući im mogućnost,
da u društvenoj čitaonici nađu, pa i za studij kod kuće posude knjige i sve
domaće stručne časopise, a i uglednije strane. Zaključak za osnivanje knjižnice pada
već 31, V. 1905. i od tada se Udruženje svake godine obraća molbom gg. profesorima
i šumarima za poklon knjiga. Udruženje nabavlja knjige za knjižnicu i iz vlastitih sredstava.
Tako se od čistog prihoda zabave od 1924. god. odjeljuje svota od 10.000 dinara
za nabavku knjiga za knjižnicu. Svaki odbor nastoji, da poveća i usavrši tu knjižnicu,
tako da ona danas broji oko 800 stručnih svezaka.


Tečajem školske godine organizira Udruženje na svojim plenarnim sastancima
čitave cikluse stručnih predavanja. Odboru je uspijevalo, da za ta predavanja oduševi
ne samo sve svoje članove, nego i gg. profesore i već svršene šumare. Tako je u
punoj mjeri dolazilo do izražaja postavljeno načelo, da je svrha Klubu stručno usavršavanje
u šumarstvu. Oduševljenje članova i volja za rad u Klubu očituje se u prijedlogu
primljenom na sijelu od 13. XI. 1905., da svaki član mora tečajem godine držati
na klubskom sastanku barem jedno predavanje bilo stručne bilo općenite naravi.


Da se studenti što bdije spreme za svoje zvanje, skupština od 12. XI. 1911. stavlja
novom odboru na srce, da nastoji oko toga, kako bi članovi Kluba marljivo polazili
ekskurzije. — Dne 5. II. 1912. šalje Klub predstavku, da se studentima otvore entomološki
i šumarski muzej na stalnu upotrebu. U svrhu olakšanja praktične spreme za
zvanje, Udruženje studenata šumarstva zajedno sa Udruženjem studenata agronomije
traži od vlade, da se fakultetu dade dobro Laksimir. Ujedno se zaključuje poslati g.
ministru, kad dođe u Zagreb, izaslanstvo slušača sa gg. rektorom, dekanom i profesorima
na čelu, da to isposluju. Osim toga poduzimaj Udruženje i druge korake, da se to
pitanje riješi što skorije, a radi na tome dotle, dok ta molba nijej povoljno riješena.


Odbor Kluba nastoji već od prvog početka, da akademsku svijest studenata šumarstva
uzdrži na doličnoj visini. Nastoji se svakom prilikom pokazati, da šumari ne će
da budu tipovi, kako ih prikazuje Kosor, nego ljudi trezveni, dostojni svoga položaja i
pravi inteligenti. Ideja trezvenosti nailazi uopće medu studentima šumarstva na sve
bolji prijem i razumijevanje. — Klub hrvatskih šumarskih akademičara uređuje i


85




ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 32     <-- 32 -->        PDF

odnošaj svojih članova prema vani, pa za to Izvanredna skupština od 21. XI. 1907.
jednoglasno pristaje, da Klub stupi u odbor svih studenata, koji će biti osnovan u svrhu,
da izravna svakovrsne sporove. Taj »časni permanentni odbor« biti će kao neko pomirbeno
sudište, čije će odluke vezati svakoga člana pojedinih klubova, koji stupe u
taj odbor. — Svjesno svoje misije Udruženje čak poduzima korake, da gg. ministri,
koji bi se nezgodno izrazili o Šumarskom fakultetu, povuku i opozovu svoje izjave. —
Odmah iza osnutka Kluba hrvatskih šumarskih akademičara postaje on zaista centar,
oko kojega se okupljaju svi studenti šumarstva. Naskoro organizira odbor pjevačku i
tamburašku sekciju, koje svojim javnim nastupima stupaju u uži kontakt sa širom
javnosti. Rad pjevačke sekcije olakšan je time, što je od čistog prihoda jedne zabave
kupljen harmonij za pjevačke probe. — Odborska sjednica od 20. XI. 1909. zaključuje,
da se pošalje deputacija »Streljačkom društvu« s molbom za besplatan pristup članova
Kluba u to društvo. Delegati su ovo doista i ishodili. Osim toga nastojao je odbor
osnovati planinarsku sekciju. Da medu kolegama podigne društvenost, a specialno da
mlade kolege — brucoše — upozna sa starijima, upriličuje odbor Kluba svake godine
odmah iza početka predavanja »brucoške večeri«. Te su večeri na Šumarskom fakultetu
postale tradicionalne, a spojene su sa nekoliko lijepih drugarskih običaja.


Posebna je zasluga odbora od 1922. godine, što je organizovao Lovačku sekciju.
Ona radi samostalno unutar Udruženja studenata, te je upravni odbor Udruženja i
finanfijski pomaže. Lovačka sekcija posjeduje sve potrebno! oružje za lov, medu ostalim
i deset lovačkih pušaka raznih sistema. Odmah iza osnutka brojila je lovačka sekcija
oko 50 članova. Svake godine prije zimske lovne sezone drže se na fakultetskom lovištu
u Maksimiru vježbe u strijeljanju. Za vrijeme sezone održaje se godišnje po nekoliko
lovova na raznu divljač u bližoj okolici Zagreba. Dobrotom i susretljivošću pojedinih
šumarija češće biva pozvana Lovačka sekcija na velike lovove u provinciju,
osobito u Slavoniju. Kroz ovo nekoliko godina rada pokazala je Lovačka sekcija zamjerne
uspjehe u gajenju korisne divljači, pa teoretskoj i praktičnoj spremi članova u
lovstvu.


Svojim članovima, studentima šumarstva, Udruženje studenata u najtežim godinama
poslije rata olakšava uslove za život. Ono se naime brine, da svim studentima
pribavi stanove, a oni, koji ih posjeduju, da ih ne izgube. U to najteže vrijeme počinju se
inicijativom studenata graditi studentski domovi. Zato skupština od 25. V. 1921. zaključuje,
da studenti Šumarskog fakulteta kroz tjedan dana ne će polaziti predavanja, te
će svi članovi biti obvezani, da sami rade na gradnji đačkog doma kroz tih tjedan
dana. Nešto ranije pak vodi Udruženje zajedno sa Udruženjem studenata agronomije
pregovore, da se osnuje zajednička menza za šumare i gospodare, kako bi se studentima
na taj način olakšala prehrana.


Klub hrvatskih šumarskih akademičara, današnje Udruženje studenata šumarstva,
potpomaže svojim radom, svaku plemenitu akciju, koja i nema direktne veze sa
studentima šumarstva. Tako preporučuje članovima upis u Sokol, sakuplja priloge za
Crveni Križ; posuđuje oveću svotu novaca akademskom društvu »Mladost«, da mu
omogući sudjelovanje na sprovodu J. .1. Strossmayera, kamo i sam Klub odašilje svoje
posebne delegate; na svoje oglase lijepi markice »Družbe sv. ćirila i Metoda« iz
Istre, a preporuča članovima, da i oni svoje molbe za Klub biljeguju tim biljezima;
Društvu Sv. Cirila i Metoda daje potporu i u gotovom novcu; daje poticaj članovima,
da se upisuju u »Jugoslavensku Maticu« i t. d.


Upravni odbor Udrženja studenata šumarstva nastoji svakom prilikom doći u
što uži kontakt sa ostalim šumarskim udruženjima, bilo studentskim, bilo stručnim, bilo
opet sa šumarskim institucijama u dfžavi. Zato vanredna skupština od 26. VII. 1910.
zaključuje poslati tri posebna delegata na proslavu 50-godišnjice bivše Šumarske škole
u Križevcima. Delegati Udruženja studenata šumarstva sudjeluju na proslavi osnutka


86