DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 3     <-- 3 -->        PDF

............


.... 53. ....... 1929.


Prof. Dr. A. PETRAČIĆ, ZAGREB:


NADA U PREPOROD NAŠEGA
ŠUMARSTVA.


(I/ ESPOIR DE LA RENAISSANCE DE NOTRE ÉCONOMIE
FORESTIERE)


" | ugoslavensko Šumarsko Udruženje upozorivalo je već nekoliko go-
I dina na svojini glavnim skupštinama kao i u svom društvenom časo-
I pišu na nepravilno, u mnogo slučajeva i loše gospodarenje u našim šu-
J mama uopće, a napose na skroz nepravilnu, pa često i nepravednu personalnu
politiku Ministarstva Šuma i Rudnika. Jugosl. Šumarsko Udruženje
bilo je moralno obvezano, da to čini, jer 51. 2. njegovih pravila glasi:


»Svrha je Udruženja, da čuva, unapređuje i zastupa interese cijele
šumarske privrede i interese svojih članova.«


Vodeno tim jasnim odredbama svojih pravila, moralo je ,1. Š. U.
upozorivati, da se kod nas sa sječom šuma vodi takovo gospodarenje,
kojim se ne može zajamčiti potrajni godišnji prihod iz naših. šuma. Sjeći
i trošiti danas više, nego u šumama godišnje priraste, kao što se to do
sada činilo, znači trošiti ne samo kamate (prirast), nego i drvnu glavnicu.
Možemo mirne duše ustvrditi, da je dosadanje šumsko gospodarenje sličilo
gospodarenju raspikuće, kojemu nisu dostatni godišnji prihodi iz
njegovog dobra, pa prodaje komad po komad posjeda, dok na koncu
nema više što prodavati, a onda dolazi njegova propast.


Do sada se nastojalo takovo loše gospodarenje opravdavati potpomaganjem
državnih financija, a eventualno i radnika. Ne znamo, u koliko
su takova opravdanja bila iskreno mišljena, tek moramo naglasiti, da u
to dvojimo. Dvojimo, da može biti šumara, koji su studirali nacionalnu
ekonomiju, a koji ne poznaju bit šumskog gospodarstva i mogu vjerovati,
da je šuma neiscrpiv izvor drvcta. Mi se moramo pitati, a što onda, kada
nam ostanu samo posve mlade sastojine naših najvrednijih vrsta drveća
(a tome stanju smo već vrlo blizu), kada ne ćemo imati dozrelih šuma ni
za pokriće najnužnijih domaćih potreba na drvu. Od čega će onda biti


57




ŠUMARSKI LIST 2/1929 str. 4     <-- 4 -->        PDF

uzdržavane državne financije, kada će godišnja bilanca šumskog gospodarstva
svršavati sa velikim deficitom, jfer neće biti velikih sječa, nego
tek proreda, a ipak će se šume morati njegovati, čuvati i upravljati. Ljudi,
koji gospodare uz premnjevu »dok je nas, bit će i šume, a što će biti poslije
nas, za to nas ne tare briga«, slabi su prijatelji svoga naroda, a vrlo
loši službenici države.


I profesori naših šumarskih fakulteta ustali su javno na obranu naših
šuma i tražili njihovu zaštitu.


I kada se već držalo, da je tu zaštitu kod nas nemoguće naći, nadošao
je čas olakšanja, učinjene su odluke u ciljlu popravljanja dosadanjeg
stanja. Učinjeno je to u posljednji čas. Nadamo se, da će novi ministar
Šuma i Rudnika htjeti i znati povesti djelo šumsko gospodarstvo stazom
sređenog gazdovanja po primjeru naprednih zemalja.


Vjerujemo čvrsto — ja i mnogi članovi J. Š. U., u ime kojih ovo
pišem, da nas ovaj put nada ne će iznevjeriti.


Résumé. Réflexions a l´occasion du changement profond dans l´administration de
notre État.


Ing. A. PERUŠIĆ, OGULIN:


KRAJIŠKE IMOVNE OPĆINE U HRVATSKOJ*


(LES COMMUNAUTÉS DES BIENS EN CROATIE)


v


Š
Š
umsko je gospodarstvo kod svih imovnih općina u glavnom već
uređeno. Iako je ono do sad uređivano kao obično unaprijed za
duži period vremena, ipak su gotovo sve imovne općine češće
inventarisale i kontrolirale svoje drvne zalihe i prema nalazu preuređivale
svoje gospodarstvo. Često puta to preuređivanje nije moglo
podnijeti stručne kritike. Ovo je rađeno za to, što bilance nisu bile povoljne,
a statistički računi u brzo poremećeni, jer je prihod ostao isti, a
potrebe članova bivale sve veće. Tim se potrebama htjelo raznim metodama
rada u glavnom udovoljiti, kako ne bi članovi samo uzimali, gdje
i koliko bi htjeli i tim pogotovo remetili gospodarstvo.
Najveći dio rada i novca kod većine imovnih općina trošen je oko
razdiobe šumskog prihoda, oko očuvanja šuma od samih uživalaca i u
brizi oko prikupljanja novčanih sredstava za podržavanje kućanstva [
gospodarstva. Čim je veća bila opasnost po imovinu i veća potreba rada,


* Skraćeno predavanje, što ga je autor održao na kongresu Jugoslovenskog Šumarskog
Udruženja od 9. XII. 1928.
58