DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1929 str. 11 <-- 11 --> PDF |
dareiija postupanje sa pojedinom sastojinom, koja i po vrsti drva i po kvantumu i po kvaliteti treba da rezultira iz tla kao osnovnog produkcionog faktora, dakle kao maximum i optimum produkcije tla i klimatskih odnošaja. Isto će tako ostati samo kao idealna daljnja prepozicija za umjereno sastojinsko gospodarenje — postojanje najrentabilnije vrsti drva. Ovo će se moći provesti u jednom dužem periodu vremena, a dotle diskusije o ovakovim teoremima neka ostanu za katedru. Nekoje su imovne općine izdubile ogroman kapital za to, što su iskorišćavale mnoge svoje šume uređene po šestarskim metodama i taj se gubitak maniîestovao najjače u najvrednijim šumama. Takova je bila moda u gospodarstvu, a tako su i zakoni i vlasti propisivale. Nije se smjelo od toga odustati i raditi po zdravom razumu, a u boljem interesu gospodarstva. Naročito u slavonskim hrastovim šumama trebalo je odavna zavesti umjereno sastojinsko gospodarenje. U starim hrastovim sastojinama trebalo je zavesti etat po stablima kao specijalni uređajni postupak diktiran specijalnim šumsko-gospodarskim odnosima. Lako je raditi po šabloni. Treba znati raditi prema konkretnoj; potrebi, kad nema šablone. Konservativci i šabloniste ovo nerado kapiraju, ali razumam i napredan gospodar o tom ne sumnja. Zato ne treba biti ni šumar. U uzornom šum. gospodarstvu D. D. za eksploataciju šuma u Delnicama (prije Thurn Taksis) postoje za njegovanje šuma dvije devize: a) svako je šabloniziranje štetno; b) sa svakom sastojinom valja individualno postupati. 5 U Slavoniji možeš na vrlo mnogo mjesta iskoristiti sve od pruća do starca hrasta, pa i negovo žilje. Evo, tako ja praktički smatram umjereno sastojinsko gospodarenje kod imovnih općina. Moram dozvoliti, da se ovo ne može dovesti posve u saglasnost sa teoretskim zasadama, ali, kad bismo se držali strogo teorije na svim linijama praktičnoga života, držim da taj život u mnogo slučajeva ne bismo mogli valjano regulisati. S ovim sam upotpunio i objasnio svoju napomenu o potrebi reforme u budućem uređivanju šuma imovnih općina. Neka nas pri tom ne smeta, što kod komunalnog šumskog gospodarstva u opće, dakle i kod imovnih općina, ne možemo govoriti o uzornom šumarstvu, jer na iskorišćavanje uređenih šuma utiču često razni više manje štetni izvan-stručni faktori, tako da efekat uređenja jedne šume često izostaje. Ni kod drugih vrsti vlasništva, koja su slobodnija, nije mnogo bolje. Naše se šumarstvo još neprestano nalazi u početnom stvaralačkom stadiju i mora doći vrijeme, u kojem će se valjane gospodarske osnove i poštivati. Résumé. L- auteur explique ses vues sur le sens et la signification d´ une économie »par peuplements« modérée, en réplitiue a une conception contraire. 5 Ing. S. Francišković: »Šume i šumarstvo vlastelinstva Thurn Taxis u zapadnoj Hrvatskoj«. Šumarski List, Zagreb 1927. Pag. 471. 109 |