DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1929 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Tako je gotovo svaku vladinu krizu pratilo obilno premještavanje šumarskih referenata, radi čega se od prethodnika nije redovito našlo nikakovih bilježaka u pogledu šumske uprave i gospodarenja. A ovome opet nisu bili ni prethodnici lično krivi, jer su se premještavanja obavljala i brzojavnim putem. Tako su kod sreskog poglavarstva u Jastrebarskom od jeseni 1924 pa do proljeća 1926 izmjenjena 4 šumarska referenta i tri mlada pomoćna šumarska stručnjaka, a da nijedan od premještenih nije dospio ni upoznati se valjano sa svojim veoma opsežnim šumskim područjem, a kamo li da ostavi podatke u pogledu šum. uprave i gospodarstva. U glavnom se može reći, da su se šume privatnih šumovlasnika od god. 1919. do 1925. odviše iskorišćavale — i to s razloga, što je radi niskog tečaja dinara bila vrlo povoljna konjunktura za unovčenje i izvoz tehničkog i ogrijevnog drveta u inostranstvo. čim se pak dinar stabilizovao, nestalo je po_yoljne konjunkture za izvoz, tim više, jer su plaćevna sredstva onih država, kamo se tehničko i ogrijevno drvo eksportiralo, također izgubila na vrijednosti (naročito Francuska i Italija). Paralelno sa iskorišćavanjem privatnih šuma snabdijevani su iz istih šuma i zemljoradnici potrebnim ogrijevom i građom prema propisima postojećih naredaba. Na žalost nije se uporedo sa iskorišćavanjem privatnih šuma posvetila pažnja i samom pošumljivanju sječina, te je tako ostalo mnogo nepošumljenih površina. Kod zemljišnih zajednica pak iskorišćavale su se šume u okviru redovitog godišnjeg etata, te su sječine, u koliko je iskorišćenje provedeno čistom sječom, zaista i ručno pošumljene. Tečajem godine 1925. počelo se, na temelju pravilnika od 16. oktobra 1925. o fakultativnom otkupu agrarnih objekata, sa kupovanjem privatnih šuma bilo po pojedincima, bilo po zemljišnim zajednicama, bilo po novo-ustrojenim agrarnim zajednicama i samoupravnim tijelima. Mnoge se šumske sastojine, osobito one na relativnom šumskom tlu, pretvaraju u drugu vrst težadbe, bilo samovoljno po pojedincima, bilo pak po izdanim dozvolama od nadležnih vlasti. Od većih pretvorba, koje su izvedene dozvolom nadležnih vlasti, valja spomenuti pretvorbu šume Crna Mlaka porezne općine Zdenčina u površini od 1.118 jutra, pa šume Okićki Lug porezne općine Kupinec u površini od 490 jutra. Ohe su šume pretvorene u ribnjake. Od nemanje je važnosti i spor »dioničarskog društva za izradbu željezničkih pragova« u Sisku sa ministarstvom saobraćaja za naknadu štete u predmetu izradbe pragova, tehničke građe, trupaca i goriva drva. Ugovorom od 30. januara godine 1920., sklopljenim po odobrenju ministarskog savjeta od 16. decembra 1919. M. S. Broj 25.939 sa ministarstvom saobraćaja, preuzelo je spomenuto d. d. izradu drvne mase od 100.000 kbmt. u šumama kneza Thurn-Taksisa u pragove, specijalnu tehničku građu i gorivo drvo: i to u šumama šumarije Pešćenica, Cerje i Kalje. Čim je ugovor bio sklopljen, pristupilo se energičnom radu sa kojih 2.500 šumskih radnika, jer se osim na obaranju stabala, izradbi sviju vrsti građe, izvozu na stanicu u Lekenik radilo i na izgradnji šumsko-industrijalue željeznice u dužini od 16 kilometara. Do 6. aprila 1920, kada je po državnom komesaru za dobra kneza Thurn-Taksisa bila obustavljena svaka daljnja sječa, bilo je od oborenih stabala izrađeno do 50.000 kbmtr. Kako je nastao spor o odšteti u visini od okruglo 15,000.000 dinara, ostalo je na stanici u Lekeniku oko 11.500 kbmtr. prvorazrednih hrastovih trupaca, a uzduž šumske pruge u samoj šumi isto tako oko 2.000 kbmtr. prvorazrednih hrastovih 113 |